Na tržištu igara na sreću u Republici Srpskoj turbulentno, a sve nakon što je entitetska Vlada preko noći i po hitnom postupku u skupštinsku proceduru poslala Prijedlog zakona o igrama na sreću. Premijer priznaje da trpi pritiske kladioničarskih lobija, dok privatni priređivači optužuju Vladu za tajni dogovor sa stranim kompanijama, koji će ih natjerati da ugase biznis i otpuste radnike.
Bingo, trke pasa, kladionica…
Neki su od vidova igara na sreću koje prepoznaje zakon. Dosadašnji predviđa da Lutrija Republike Srpske obavlja samo jednu od tri vrste igara. No, novi Prijedlog zakona po hitnom postupku daje Lutriji isključivo pravo na priređivanje elektronskih igara, što je kladioničarima sporno, jer kažu, te igre čine 70 % ukupnih uplata.
“Ističemo da se ne protivimo tome da Lutrija priređuje elektronske igre, ali se protivimo da ima isključivo pravo. Zaista je nedopustivo da Lutrija zaključivanjem ekskluzivnih ugovora sa nekim od prerađivača stavlja toga u povoljniji položaj. Naš zahtjev je da se svim priređivačima omogući ravnopravan položaj”, ocjenjuje Selma Sarajlić, Alpis.
Kladioničari kažu da je poslovanje preko 1.100 poslovnica, te hiljade radnih mjesta, ugroženo novim prijedlogom zakona. Ističu da je rješenje po hitnom postupku ostavilo mogućnost da se pogoduje tajkunima koji bi da prisvoje tržište.
S druge strane entitetski premijer Radovan Višković glasno kaže – “ne pogodujem lobistima, već budžetu Republike Srpske”.
“Razlog zašto idemo po hitnoj proceduri je lobi. Lobi gospodo draga, toliko jaki da koriste evo i Narodnu skupštinu i poslanike. Ja kada sam imao zajedničku sjednicu Vlada RS i Srbije, po Beogradu su me jurili lobisti da kažu zakon o igrama na sreću. I nisu me izjurili”, kaže Višković.
Zašto se zakon radio u tajnosti, te poslanicima servirao vruć krompir, preko noći, pita opozicija?
“Da li je ovo razvojni projekat ili je ovo projeket koji, kako ja mislim, još jedanput namješta da tajkuni iz vladajuće elite ubiru poreze građana RS”, pita Miladin Stanić, poslanik u NSRS-u.
U Ministarstvu finansija RS, koje je i predlagač zakona kažu da su godišnji (2017.) prihodi od igara na sreću blizu 350 miliona KM, da im je dobit blizu 30 miliona, no da poreza plate tek 3 miliona KM, što je za Vladu poražavajuć procenat od blizu jedan odsto ukupno plaćenog poreza na dobit u Republici Srpskoj.
Kladioničari kažu da su ove cifre mnogo manje, da je ukupni prihod 280 miliona, a da je dobit prije oporezivanja 28 miliona KM.
Potresi na tržištu sreće, po hitnom postupku još jednom su potvrdili da u oblasti postoje jaki lobiji.
“Lobisti, ako su pravi, ukoliko im je u interesu da nešto izlobiraju, itetkako prate kada će se donijeti neki zakon, bila procedura zakona po hitnom, ili redovnom postupku”, pojašnjava Velizar Antić, politikolog.
Dok Vlada računa da će budžet novim Zakonom pogurati sa dodatnih 30 miliona KM, podsjeća da postoje zemlje poput Kanade u kojima je država jedini priređivač igara na sreću, kladioničari upozoravaju da je na sceni prepisivanje scenarija, primjenjenog u Albaniji i Makedoniji.
