Hrvatska policija i USKOK pokrenuli su obimnu istragu protiv 21 člana dvije porodice porijekom iz Bosne i Hercegovine, od kojih većina njih boravi u Italiji u kojoj su do sada prijavljivani za krađe, korištenje djece za prošenje, ilegalno držanje oružja, otmice, iznude, ilegalno odlaganje otpada, čak i ubistva.
Hrvatski sudovi su tajno, a na zahtjev USKOK-a, prije nekoliko mjeseci blokirali bankovne račune 21 člana, iz dvije porodice, a koji su svoje uglavnom ilegalne poslove organizovali u Italiji.
Iznosi novca koje su ove državljani BiH polagali u hrvatskim bankama su impresivni i među najvećim su svotama koje su hrvatske institucije ikada blokirale pod sumnjom da se radi o novcu koji potiče iz ilegalnih tokova ili od činjenja krivičnih dijela.
Prema podacima koje je USKOK dobio od Ureda za sprečavanje pranja novca te od banaka, vlasnici računa, njih ukupno 21, na svoje su račune u Splitskoj, Jadranskoj i Zagrebačkoj banci u posljednjih sedam godina položili ništa manje nego 5,4 miliona eura, piše Jutarnji list.
Riječ je o javnosti potpuno nepoznatim osobama, državljanima BiH trajno nastanjenima u Italiji, uglavnom u okolici Torina, od kojih nekoliko njih dolazi u Hrvatsku gdje kupuju nekretnine na području Srednje Dalmacije.
Na sumnju da je radi o mogućem pranju novca navodi činjenica da prema USKOK-ovim nalazima gotovo pa niko od njih nema stalnog zaposlenja, odnosno izvora prihoda. Drugi razlog za sumnju je to što mnogi od njih u Italiji imaju podeblji kriminalni dosje.
Polagali goleme svote novca na hrvatske banke
Odmah nakon dojave o sumnjivim transakcijama USKOK i PNUSKOK su od obavještajnog odjela italijanske policije i tamošnje financijske policije (Guardia di Finanza) zatražili i dobili niz podataka.
Prema tim podacima, neki od osumnjičenika bili su u italijanskim zatvorima najčešće zbog krađa, korištenja djece za prošnju, nedozvoljenog upravljanja otpadom, prevara, ali i otmica, iznuda, nedozvoljenog držanja oružja, čak i ubistava.
I sam način na koji su se iznosi polagali u hrvatske banke istražiteljima je bio vrlo čudan. Nekoliko članova obitelji dolazilo bi zajedno u filijale Splitske, Jadranske ili Zagrebačke banke, najčešće u Srednjoj Dalmaciji, te bi tamo polagali goleme svote eura. Iznosi su varirali od nekoliko desetaka hiljada eura do čak pola miliona eura u pojedinačnoj transakciji.
Tako je na primjer ženska osoba inicijala S. H. ili A. S., u zavisnosti kako se predstavljala pošto je koristila dva identiteta, za koju USKOK tvrdi da nije zaposlena, u posljednjih nekoliko godina na svoje račune u Splitskoj banci u ukupno sedam uplata položila nešto više od milion eura.
Ta je žena u Italiji navodno prema izvještaju italijanske policije bila evidentirana zbog krađe, otmice, nedozvoljenog upravljanja otpadom, neovlaštenog ulaska na zemljište, nedoličnog ponašanja, lažnog predstavljanja, korištenja maloljetnika za prošnju, zanemarivanja djeteta i prijetnje državnom službeniku.
Spriječena transakcija za kupovinu kuće na moru
Njezina rodica R. H. (64), koja živi u Torinu, u istom je razdoblju u Splitsku i Jadransku banku uplatila 1,2 miliona eura. Premda je Ured za sprečavanje pranja novca transakcije vezane uz te osobe pratio još od 2012., tek su lani krenuli u akciju, a povod je bio to što je S. H. banci najavila podizanje nekoliko stotina tisuća eura da bi kupila nekretnine u Srednjoj Dalmaciji.
Ured za sprečavanje pranja novca hitno je donio 72-satni nalog za sprečavanje transakcije, a prije isteka tog roka preko Državnoga odvjetništva, tačnije USKOK-a od suda su ishodili mjeru blokade računa koja može trajati maksimalno dvije godine.
Vlasnici računa angažirali skupe hrvatske advokate
U ovom slučaju gotovo svi vlasnici računa nedostupni su hrvatskom pravosuđu, ali gotovo svi su iz BiH i Italije angažovali niz poznatih hrvatskih advokata da bi se žalili na blokadu. I svi su osporili da sredstva potiču od ilegalnih aktivnosti, kako to tvrdi USKOK, a neki od njih dostavili su i dokumentaciju o svojim poslovima u Italiji od kojih, tvrde, potiče novac koji su položili u hrvatske banke.
Neki od njih tvrde kako su podaci o njihovoj kriminalnoj prošlosti u Italiji netačni te su preko advokata Vrhovnom sudu poslali potvrde da nikad nisu kažnjavani, prenosi Jutarnji list.
Međutim, Vrhovni sud Republike Hrvatske je nedavno njihovu zajedničku žalbu odbacio pa tako sav novac, barem za sada, ostaje blokiran dok se definitivno ne potvrdi njegovo porijeklo.
Idući put dobro razmislite kome dajete novac kada vam ga neko traži na ulici ili raskrsnici, jer obično ti što od vas traže 10,20 ili 50 feninga taj dan su višestruko više „zaradili“ od vas, a kod gazda i organizatoror prošnje, posebno djece, se svakodnevno slijeva novac o kojem mnogo obični smrtnici mogu samo sanjati.
