Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta Mostar u travnju je proveo sustavno arheološko istraživanje neolitičkog nalazišta “Velike stine” kod Ljubuškog.
Na prostoru zapadne Hercegovine, do sada su bila poznata tri neolitička nalazišta, ovo je četvrto, a vjerojatno će ih, kako se istraživanja budu intenzivirala, biti i više, a znanja o tom prapovijesnom razdoblju bit će cjelovitija i potpunija, priopćeno je s Odjel za arheologiju.
Preliminarna analiza pronađene arheološke građe nalazište datira u vrijeme oko 5500 godina prije Krista. Radi se o neolitičkom nalazištu naseobinskog tipa, koje do sada nije bilo poznato u stručnoj literaturi i koje popunjava prazninu koja postoji u prostornoj disperziji i distribuciji neolitičkih nalazišta s prostora zapadne Hercegovine.
Na spomenutom nalazištu pronađeni su tragovi naselja na otvorenome, u vidu nastambi sa sačuvanim kamenim podnicama i rupama za stupove (jedini tragovi neolitičkih nastambi u Hercegovini), te brojna pokretna arheološka građa, kao što su ulomci keramičkih posuda, sjekire od glačanog kamena, kamene kugle i žrvnjevi, sječiva i odbojci od opsidijana i kremena te ulomci kultnih posuda tzv. ritona.
Nakon adekvatne i temeljite analize i objave, ova vrijedna arheološka građa naći će svoje mjesto u Muzeju pri Franjevačkom samostanu na Humcu.
Istraživanja su provedena pod vodstvom prof. dr. sc. Brunislava Marijanovića, a ostatak stručnog tima činili su doc. dr. sc. Dario Vujević, Nina Čuljak, Tino Tomas i Mirko Rašić, priopćeno je s Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
