Godine 2023., Bosna i Hercegovina je završila godinu s javnim dugom od 12,95 milijardi KM, što je za 0,4 posto manje u odnosu na 2022. godinu. Udio javnog duga u projiciranom bruto domaćem proizvodu iznosi 26,73 posto za 2023.
U poređenju s drugim zemljama, omjer vanjskog duga prema BDP-u Bosne i Hercegovine nalazi se u sličnom rasponu kao u Bugarskoj i Luksemburgu.
Ovi podaci iz Ministarstva finansija i trezora BiH ukazuju na stabilizaciju ili blagi pad javnog duga u zemlji, što je važno mjerilo ekonomske stabilnosti.
Godine 2023., gotovo sve države članice, osim Kipra, Danske, Irske i Portugala, prijavile su deficit. Najveći deficit zabilježen je u Italiji (-7,4 posto), Mađarskoj (-6,7 posto) i Rumuniji (-6,6 posto). Jedanaest država članica imalo je deficite veće od 3 posto BDP-a.
Krajem 2023., najniži omjer državnog duga prema BDP-u zabilježen je u Estoniji (19,6 posto), Bugarskoj (23,1 posto), Luksemburgu (25,7 posto), Danskoj (29,3 posto), Švedskoj (31,2 posto) i Litvi (38,3 posto). Nasuprot tome, trinaest država članica imalo je omjer državnog duga veći od 60 posto BDP-a, s najvećim zabilježenim u Grčkoj (161,9 posto), Italiji (137,3 posto), Francuskoj (110,6 posto), Španiji (107,7 posto) i Belgiji (105,2 posto).
U 2023., državni rashodi u eurozoni iznosili su 50,0 posto BDP-a, dok su državni prihodi iznosili 46,4 posto. Slične brojke zabilježene su i u EU-u. Omjeri državnih prihoda i rashoda smanjili su se u usporedbi s 2022. u oba područja.
