Neki su čak i na drugom kontinentu, dok se u našoj zemlji vode da su na bolovanju
I dok su građani ispratili godinu sa rekordnim poskupljenjima u gotovo svim sektorima, a koja se nastavljaju i u ovoj godini, pored toga građani moraju da plaćaju i pojedine državne službenike koji ne rade ništa. Sve je više onih koji su zaposleni u javnom sektoru, ne dolaze na posao, a uredno su plaćeni. To je čak potvrdila i Vlada RS-a, koja je krenula rješavati ovaj problem, otkazima. Postavlja se pitanje gdje su radnici, odnosno neradnici, ako nisu na svom radnom mjestu? Jesu li na odmorima ili lažnim bolovanjima? Ko će snositi odgovornost za nerad, dok građani čekaju da država riješi ključna pitanja za napredak?
Bosna i Hercegovina u potrazi je za neradnicima, i to u javnom sektoru. Prvo je poslat dopis da se prečešlja ko to radi, a ko ne radi, a onda je Vlada RS-a počela da dijeli otkaze onima koji ne dolaze na posao, a primaju platu. Predsjednik Vlade ovog entiteta, Radovan Višković, poručuje da odmah kada je saznao da se ne poštuje zakon, krenuo je u rješavanje ovog problema.
– Zakon je stariji i od predsjednika Vlade i od ministra i od bilo koga. Prema tome zakone moraju poštovati, oni koji ne budu poštovali zakone, za to će odgovarati, poručio je Višković.
I odgovaralo je. Bar prema njegovim riječima, do sada je na desetine onih koji su zbog nedolaska na posao, izgubili radno mjesto. Poslanik u NSRS-u, Nebojša Vukanović, dodaje da je na stotine i hiljade takvih državnih službenika. Neki od njih su čak, prema njegovim riječima, i na drugom kontinentu.
– Postoje čak ljudi koji rade u Novom Zelandu, a primaju platu u Termoelektrani Gacko, postoje primjeri evo tu vrlo blizu Bratuncu, imate bivšeg načelnika opštine Nedeljka Mlađenovića koji je prešao iz SDS-a u SNSD i koji se vodi da radi u elektrodistributivnom preduzeću, a nikad nije došao na posao, kazao je Vukanović.
No, oni nisu jedini.
– Imate drugog što je bio predsjednik Istočne alternative gospodin Pavlović koji također radi u elektropdistributiovnom preduzeću, Elektro Semberija Bijeljina, nikada nije došao na posao, a ta plata koju dobiva je njegova nagrada, dodao je Vukanović.
Ali za Vukanovića je ovakav dopis Vlade RS, apsurdan i predstava za javnost.
– Gospodin Višković je davao izjavu na Hidroelektrani kod Banja Luke na Vrbasu, iza njega je bila direktorica, čiji brat se vodi da radi u tom preduzeću, nažalost težak je alkoholičar, nikada nije došao na posao, ističe Vukanović.
– Moja je obaveza kao predsjednika Vlade bila da upozorim na to pitanje, rekao je Višković.
A dok se upozorava, gdje se kriju neradnici? Mogu biti na Novom Zelandu, odmoru ili možda lažnom bolovanju.
– U 2022.godini, u prosjeku je bilo mjesečno 21.000 slučajeva bolovanja. U 2021. godini, u oko 21.500, dakle nešto više u odnosu na 2022.godinu, pojasnila je Darija Filipović Ostojić iz Fonda zdravstenog osiguranja RS-a.
Radnici državnih institucija sve više neopravdano odlaze na bolovanja, a neki od razloga su njega oboljelog člana porodice, profesionalna bolest ili povreda na radu. Ali, sve se može provjeriti. U Fondove zdravstvenog osiguranja može se poslati zahtjev za vanrednu ocjenu bolovanja, kao i zahtjev za provjeru opravdanosti bolovanja, radnika.
– Od 1.marta 2022. godine, pa do kraja decembra, 52 poslodavca, za 68 radnika obratilo se za zahtjevom za vanrednu ocjenu bolovanja. Od tog broja, 57 radnika je već bilo na vanrednoj ocjeni bolovanja, dok je za ostale postupak u toku. Od 57 prvostepena komisija je za 29 radnika donijela odluku da su sposobni za posao, dok je za 28 radnika bila potvrđena ranije data ocjena, odnosno da nisu sposobni za rad, kazala je Filipović Ostojić.
Iz Fonda zdravstevnog osiguranja Federacije, ovaj put smo ostali bez odgovora. No, postavlja se pitanje ko je odgovoran za veliki broj otvorenih bolovanja. Zdravstveni radnici se slažu da vjerovatno ima onih koji manipulišu, ali da nije uvijek sve do radnika.
– Ljekar je posljedica, a ovo je uzrok. Mi uvijek zaboravljamo da su i poslodavci dužni da njeguju svoj kadar. Da ih ima, vjerovatno ima, ističe Armin Šarkić – glasnogovirnik Doma zdravlja KS.
Samo za bolovanja, u prošloj godini Fond RS izdvojio je 17,3 miliona maraka.
– Mi kao Dom zdravlja možemo da vodimo do 42 dana. Preko 42 dana to radi komisija za bolovanja koja može da vas vodi opet na bolovanje do godinu dana, objašnjava Šarkić.
U BiH ne postoji registar zaposlenih u javnom sektoru. Zakon o radu propisuje da moraju da se vode evidencije o prisustvu radnika. Iako postoje, u vidu sveske ili elektronskih kontrolora koji provjeravaju kada ko dolazi na posao, da li uopšte dolazi i koliko se zadržava na istom, to izgleda ne pije vode. Postavlja se pitanje ko će snositi odgovornost za nerad? Građani neće sigurno, jer su oni ti koji godinama iz svog džepa isplaćuju plate ljudima koji ne dolaze na posao piše Oslobođenje
