Da bi sačuvala vječitu mladost carica Kleopatra se kupala u kobiljem mlijeku. Kada bi neko ustvrdio kako mu ništa ne nedostaje, obično bi rekao da ima i – ptičjeg mlijeka. Ovom prilikom želimo da kažemo nešto više o nama znatno dostupnijem kozjem mlijeku, za koga mnogi stručnjaci kažu da je ljekovito. U davna vremena Hipokrat je tvrdio da je surutka od kozjeg mlijeka dobar lijek za plućne bolesti, žutice, reume i gihta.
Danas se ispitivanjima došlo do saznanja da kozje mlijeko ima izuzetna antikancerogena svojstva. To potvrđuje činjenica da su koze otporne na mnoge bolesti zbog izraženog imunološkog sistema.
U kozjem mlijeku veći je procenat vitamina A i B, nego u kravljem. Osim toga, sadrži mnogo više kalcijuma, magnezijuma, fosfora i hlora. Na njegov kvalitet utiče niz faktora: rasa, ishrana, način uzgoja, starost životinje, stadijum laktacije, kao i način muže.
Kod nas se uglavnom odgajaju tri rase: francuska alpina, sanska i srnasta koza. Među njima, po broju litara i procentu masnoće u mleku – bolja je sanska koza. Tokom laktacije ona daje do 500 litara mleka sa procentom masnoće oko 4 odsto i 3,40 odsto proteina.
Na svu sreću polako nestaju predrasude o kozjem mlijeku i svakim danom sve više raste interes za njega. Da bi smo mlijeko sačuvali od raznih mirisa – neophodno je da se koze drže odvojeno od jarca i da se redovno održava higijena smještaja i muže.
