Visoki predstavnik u BiH uputio je posljednji poziv strankama da formiraju Vladu ili će opet reagovati. Njegov poziv komentariše se na razne načine. DF će mu proslijediti prijedlog izmjena Ustava, SDA poziva na razgovor, a SDP ponavlja, većina postoji. A rok je probijen, tačno u ponoć.
Christian Schmidt odlučio je intervenisati. Iako to nije direktno kazao u svom današnjem obraćanju, poziv domaćim političarima da se urazume, ili će on djelovati je dovoljno jasna najava, jer političkog dogovora nema.
“Očekujem da će političari doći do rješenja da što prije formiraju vlast koja ima parlamentarnu većinu. To je njihova obaveza. Ako se odgovorni političari odriču ove odgovornosti, opredjeljen sam u namjeri da se ispoštuje volja građana, da imaju vladu bez obzira na političku i svaku drugu opredijeljenost. Bez obzira na koga se ovo odnosi, ovo je zadnji poziv da se urazume”, rekao je Schmidt.
Ustavni rok je prošao, konstatovao je Visoki predstavnik, jasno poručio kako senizborni rezultat ne može implementirati iako postoji većinska podrška u oba doma za glasanje o novoj vladi.. S druge strane nastavak rada vlade u tehničkom mandatu, ne bi odražavalo volju birača.
“Federacija se nalazi u političkom zastoju i rascjepu političkih blokova. Ovdje se ne radi o suštinskim razlikama, ovo je borba za političku moć, a ne o borbi za opstanak naroda. Konstitutivnu narodi i Ostali imaju zagarantovano mjesto u Ustavu i to se mora poštovati”, kazao je Visoki predstavnik.
Dakle nije više pitanje hoće li djelovati, već kada i kako. Iz diplomatskih izvora potvrdili su za N1, ad hoc mjera biće nametnuta do kraja aprila, uvažiće se pravilo većine.
Reakcije na Schmidtov govor nisu se dugo čekale. Demokratska fronta proslijediće Visokom predstavniku prijedlog koji je bio dostavljen i Predstavničkom domu Federalnog parlamenta. Za potvrdu vlade nije više potreban potpis drugog potpredsjednika ako postoji većina; uvode se prijevremeni izbori. Sve treba treba potvrditi kroz izmjenu ustava FBiH. O prijedlogu se na Predstavničkom domu FBiH jučer se nije raspravljalo jer nije bilo većine da se uopšte nađe na dnevnom redu sjednice. Ocijenjen je “marketinškim trikom i utopijom”.
Podsjetimo kako su stranke s hrvatskim predznakom od početka jedinstvene u stavu kako intervencija Visokog predstavnika kroz dugoročno rješenje nije prihvatljiva To je istaknuto i nakon jučerašnje sjednice Federalnog parlamenta. Slično je I sa izmjenama ustava koje se, smatraju, moraju politički dogovoriti.
Iz SDA i danas pozivaju na politički dogovor SDA, HDZ i SDP-a. Podsjećaju i da je Predstavnički dom FBiH prihvatio njihovu Deklaracija o neprihvatanju prijedloga OHR-a za izmjene Ustava FBiH i drugih zakonskih ili podzakonskih akata s ciljem produbljenja etničkih podjela i diskriminacije kroz izborni proces .
Iz SDP-a odgovaraju, većina postoji, nema dogovora sa SDA, deklaracija je usvojena još prošle godine.
Ovo stanje može raspetljati samo visoki predstavnik, jer Refik Lendo ne želi dati potpis parlamentarnoj većini.
U međuvremenu oglasila se i Naša stranka. Poručili su kako je potrebno dugoročno rješenje koje će deblokirati formiranje vlasti, ali zakone koje usvoji Predstavnički dom FBiH. A to znači da odluka ne smije ići u pravcu dodatnog osnaživanja Doma naroda niti bilo kojeg kluba u tom domu. Dodali i da je kako je neophodno izjednačavanje Ostalih s konstitutivnim narodima
Jučerašnja sjednica PDFBiH koja je trajala sedam sati uz pauze, rasprave, prepucavanja, donijela je još dva zaključka na tragu onoga sto je zapravo i sam visoki predstavnik zatražio u svom obraćanju da domaći političari djeluju. Na prijedlog SBIH I NES-a Ustavnopravna komisija pokušaće pronaći rješenje u narednih petanestak dana na tragu amandmana koje je u izbornoj noći nametnuo Visoki predstavnik.
U zaključku HDZ-a i Osmorke konstatira se da vlada tehničkom mandatu ne može provesti ekonomske reforme, te se pozivaju svi učesnici u ovom procesu da hitno iznađu rješenje kako bi se ispoštovala ustavnost i zakonitost rada izvršne vlasti u FBiH.
Radi podsjećanja zaključci nemaju obavezujući karakter ako da po svojoj pravnoj prirodi ne predstavljaju pravni već politički akt.
