S dolaskom toplijih dana građani izlaze u prirodu, posjećuju parkove i time se izlažu riziku od ujeda krpelja.
Banjalučanka Mirjana P. kaže da je neki dan sjedila s djecom u parku “Mladen Stojanović”, te da je tek nakon što je došla kući vidjela ujed krpelja.
“Nakon što sam primijetila ujed, odmah sam se javila u Dom zdravlja. Ljekari su ubrzo reagovali, tako da nije bilo nikakvih komplikacija”, kazala je Mirjana P.
Još jedna Banjalučanka koja je iskoristila sunčane dane kako bi vikend provela u prirodi požalila se na ujed krpelja.
“Provodeći vrijeme u prirodi nisam ni razmišljala da bi me mogao ujesti krpelj. Ipak, kada sam ga primijetila na koži, odlučila sam se javiti ljekaru, koji je odmah uklonio krpelja”, kazala je ova Banjalučanka.
U domovima zdravlja u Srpskoj kažu da mi se do sada javilo nekoliko pacijenata s lakšim simptomima ujeda krpelja.
Zbog toga ljekari upozoravaju da svaki boravak u šumi sa sobom nosi rizik od ujeda krpelja, te ističu da je potrebno obratiti pažnju i zaštititi se.
U Domu zdravlja Banjaluka su za “Nezavisne” potvrdili da je do sada bilo nekoliko slučajeva ujeda krpelja, uglavnom sporadičnih.
I u Domu zdravlja u Prijedoru potvrđuju da se nekoliko građana javilo zbog ujeda krpelja.
“U Službu porodične medicine i Službu hitne medicinske pomoći javljali su se pacijenti zbog ujeda krpelja. Broj pacijenata koji su se javili je uobičajen za ovo doba godine”, navode iz Doma zdravlja Prijedor.
Ističu da su svi pacijenti koji su se u proteklom periodu javljali zbog ujeda krpelja bili lakši slučajevi, te da se uglavnom radilo o osobama mlađe životne dobi koji su dolaskom toplijih dana boravili u prirodi.
Da se radi o lakšim, sporadičnim slučajevima, potvrdili su i iz Doma zdravlja Doboj, koji su naveli da je dosad bilo 10 do 15 slučajeva ujeda krpelja.
“To su bili lakši slučajevi, koji podrazumijevaju da nije bilo ni lokalne reakcije kod pacijenata koji su se javili u Dom zdravlja. Pacijenti koji su se javili bili su srednje životne dobi”, kazali su iz Doma zdravlja Doboj.
Zora Kremenović, šefica Odjeljenja porodične medicine iz Doma zdravlja Banjaluka, kaže da svaki boravak u šumi, posebno među niskim rastinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima.
“Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom unesu u kožu”, dodaje Kremenovićeva. Međutim, kako navodi, ako se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti, poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opšte slabosti ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.
Dodaje da se ugrizom krpelja najčešće prenose borelioza, lajmska bolest, eritema migrans, krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.
Vladimir Šušnjar, direktor “Eko-bela” iz Banjaluke, firme koja se između ostalog bavi i uništavanjem krpelja, kazao je da nemaju dogovor sa Gradskom upravom Banjaluke o suzbijanju krpelja, te da na teren izlaze na poziv građana.
“Suzbijanje krpelja zasad radimo po pozivu građana, jer sa Gradskom upravom nemamo potpisan ugovor o suzbijanju krpelja, a ako bi došlo do dogovora, mogli bismo odmah startovati sa suzbijanjem krpelja”, ističe Šušnjar.
Dodaje da će, s obzirom na da je prethodno bilo mnogo vlage, nakon čega su nastupili topliji dani, ove godine biti mnogo krpelja.
Prevencija bolesti koje prenose
– Izbjegavanje područja bogatih krpeljima tokom ljetnih mjeseci (najveća aktivnost krpelja)
– Sprečavanje kontakta s krpeljima zaštitom tijela odjećom dugih rukava i nogavica, umetanjem nogavica u čarape ili čizme
– Za boravak u prirodi koristiti odjeću koja nije sačinjena od dlakavih tkanina (vuna, flanel) jer se za nju lakše zakači krpelj, ne odlagati odjeću na travu ili grmlje, ne provlačiti se kroz nisko rastinje
– Nositi odjeću svijetlih boja da bi se krpelj lakše uočio na odjeći i uklonio
– Primjena repelenata na odjeću, obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tečnosti, spreja)
– Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obavezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo te ako se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti
– Vakcinacija za prevenciju krpeljnog meningoencefalitisa za osobe koje su češće izložene ugrizu krpelja i to u krajevima gdje ima krpeljnog meningoencefalitisa (endemsko područje)
Šta učiniti nakon ugriza krpelja?
Ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti. S obzirom na to da većina krpelja nije zaražena uzročnicima zaraznih bolesti, najčešće je dovoljno samo pažljivo ukloniti krpelja. Krpelj se može ukloniti s kože pažljivim izvlačenjem, uz pomoć pincete – kojom se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži, i lagano izvuče. Oni koji su spretni i imaju dobar vid to mogu napraviti i sami. Oni koji se boje ili se ne smatraju dovoljno spretnim treba da se obrate ljekaru. Ako se dogodi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, nema razloga za brigu, najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj duže bude u koži. Ostaci glavice ili rila se mogu ukloniti kasnije.
