Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije “Atelje za društvene promjene – ACT” kaže da su prve dvije decenije ovog vijeka u našoj državi obilježile borbe bosanskohercegovačkih građana i građanki za očuvanje ovog malog ali izuzetno bogatog dijela naše planete.
“Hrabri ljudi Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u toj borbi, iz dana u dan ispisuju slavne stranice naše zajedničke historije. Braneći rijeke koje živote znače svojim tijelima, na njihovim obalama, pred bagerima, u sudovima, skupštinama i medijima, desetine hiljada aktivista izborili su se da se u julu 2022. godine zabrani izgradnja novih malih hidroelektrana u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Ovaj narodni zakon, kako je poznat u javnosti, definitivno je potvrdio da udruženi i solidarni građani i građanke mogu pokrenuti korjenite promjene čak i u obeshrabrujućim i problematičnim političkim i društvenim okolnostima kakve vladaju u Bosni i Hercegovini”, rekla je Kusturica.
Dodaje da je zabrana izgradnje novih malih hidroelektrana u više od pola države nesumnjivo pokazala koliko snage i moći imaju obični građani i građanke Bosne i Hercegovine kada se udruže.
“Ali to je samo dio velike borbe za prirodu Bosne i Hercegovine kao malog ali vrijednog dijela planete Zemlje. Naši hrabri ljudi iz dana u dan vode mnogobrojne borbe nastojeći graditi održiv i dobar život u svojim lokalnim zajednicama, temeljeći ga na očuvanju prirodnih dobara i očuvanju dostojanstva običnog čovjeka.Nažalost, osim rijeka na udaru su naše stoljetne čudesne šume. Iako su tradicionalno dio naše kulture i naših života, prijeti im uništenje bjesomučnom protuzakonitom sječom i zagađenjem iz raznih izvora. Imajući u vidu da šume i šumska zemljišta zauzimaju više od pola površine Bosne i Hercegovine, okolišni pokret kreće u borbu za njihovu djelotvornu zakonsku zaštitu i trajno očuvanje. Nastavlja se i borba za rijeke koje se i dalje učestalo zagađuju”, dodaje.
Napominje da su udari na naša iznimna prirodna bogatstva sve žešći, a do sada je zaštićeno samo 3% teritorije Bosne i Hercegovine.
“Nerijetko smo upravo mi, obični radni ljudi i građani, jedini koji se suprotstavljamo trajnom uništenju naše prirode a tako se borimo i za opstanak i razvoj lokalnih zajednica na ovim prostorima. Zbog toga ćemo zahtijevati od svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini da zaštite naša prirodna prostranstva u što većem obimu, ali ne samo formalno, već da se stvarno neprestano radi na njihovom očuvanju i zaštiti. Zahtijevat ćemo i da se oni koji radi kratkotrajnog profita uništavaju i eksploatišu ova prirodna bogatstva hitno i najstrožije kazne. Od naših vlasti očekujemo da u vrijeme globalne klimatske krize zaštite pravo na vodu, kako ljudi tako i drugog živog svijeta. Apelujemo na Parlament FBiH da što urgentnije usvoji i novi zakon kojim se potvrđuje zabrana gradnje malih hidroelektrana, kao i Zakon o šumama FBiH koji je više od jedne decenije na čekanju. Pozivamo vlasti u RS da konačno zabrane gradnju malih hidroelektrana i dodatno zaštite i šume u RS”, napominje.
Na kraju kaže da su nepokolebljivi u naporima da s prirodom grade skladan odnos, uživajući njene plodove bez narušavanja posebnosti i trajnosti njenih vrijednosti.
“Zato je Dan planete Zemlje naš veliki praznik i slavimo ga, kao i dosad, predani radu na čuvanju prirode zajedničke svim narodima i ljudima svijeta. Uprkos svim nedaćama, s ponosom smo preuzeli tu istorijsku dužnost i naša poruka svijetu je da nećemo posustati – ljudi Bosne i Hercegovine će i dalje nepokolebljivo braniti i sigurno odbraniti, ovaj djelić naše veličanstvene planete”, zaključuje Kusturica.
