Britanski fizičar Stephen Hawking je u tesktu za Guardian objasnio zašto ga zabrinjava budućnost vlastite zemlje i čitavog čovječanstva. Prema njemu, do Brexita su doveli zavist i izolacionizam, a ako te sile u svijetu ojačaju, ljudski rod bi se mogao naći u ozbiljnim problemima.
“Je li novac važan? Čini li nas bogatstvo još imućnijima? Možda se čini čudnim odgovore na ovakva pitanja tražiti od jednog fizičara, ali referendumska odluka o izlasku Britanije iz EU je podsjetnik da je sve povezano, a ako želimo razumjeti temeljnu prirodu svemira, bilo bi vrlo glupo zanemariti ulogu koju bogatstvo igra i ne igra u našem društvu”, piše Hawking, prenosi Index.hr.
Slavni fizičar je za vrijeme rasprave o izlasku Britanije iz EU izjavio kako smatra da je ostanak u Uniji ključan za ekonomiju i sigurnost zemlje. Brexit ga je rastužio, ali svoje sunarodnjake poziva da novonastalu situaciju iskoriste na najbolji mogući način.
“Sada moramo naučiti živjeti izvan EU, a da bismo to uopće uspjeli, moramo shvatiti zašto je britanski narod napravio ovakav izbor. Vjerujem da je bogatstvo, način na koji ga razumijemo i način na koji ga dijelimo odigrao ključnu ulogu u njihovoj odluci ,” smatra Hawking.
“Svi znamo da je novac važan. Jedan od razloga zbog kojih sam vjerovao da bi bilo pogrešno napustiti EU odnosi se na potpore. Britanska znanost treba sav novac koji može dobiti, a jedan važan izvor financiranja godinama je bila Europska komisija. Bez tih dotacija, mnogi važni poslovi ne bi se mogli odraditi. Već imamo neke evidencije prema kojima neki britanski znanstvenici neće moći aplicirati za europske projekte, trebamo vladu da riješi ovaj problem što je prije moguće”, tumači slavni znanstvenik.
Kada je na početku karijere u Švicarskoj obolio od upale pluća, Hawkingovi kolege su se angažirali da ga vrate u Britaniju na liječenje. “Bez njihovog novca možda ne bih preživio, i ne bih napravio sve ono što sam dosad uspio. Novac čovjeka može učiniti slobodnim, baš kao što siromaštvo može sputati i njega i njegove potencijale, na vlastitu štetu i štetu čovječanstva”, objašnjava Hawking.
“Zbog toga sam posljednja sam osoba koja bi mogla umanjiti značaj novca. Međutim, novac igra praktičnu ulogu u mom životu. Prema njemu imam drukčiji odnos od većine ljudi. Kao čovjek s teškim invaliditetom plaćam za brigu o sebi, a moj rad je krucijalna stvar koja određuje hoću li imati novca ili ne. Ne znam što bi učinio s trkaćim konjem ili bijesnim Ferrarijem, da ih imam. Zato novac smatram pomagačem, sredstvom za postizanjem cilja, nebitno jesu li cilj ideje, zdravlje ili sigurnost, ali nikako ciljem samim po sebi.”
Hawking nabraja izazove koji stoje pred našim planetom i ljudskim rodom. Zabrinjavaju ga klimatske promjene, proizvodnja hrane, prenapučenost, izumiranje drugih vrsta, epidemije i kiselost oceana.
“Ta goruća pitanja zahtijevaju da surađujemo, dijelimo zajedničku viziju i surađujemo kako bi smo osigurali preživljavanje čovječanstva. Moramo se prilagoditi, promijeniti način razmišljanja i fokus, te promijeniti i neke od temeljnih pretpostavki o tome što znače bogatstvo, posjedovanje, tvoje i moje. Baš kao djeca, moramo naučiti dijeliti.”
Ako ne uspijemo, Hawking vjeruje da će zavist i izolacionizam, nastali iz pogrešne definicije bogatstva koje se ne dijeli pošteno, ojačati u svim zemljama i u čitavom svijetu. Ako promijenimo razmišljanje o tome što znači bogatstvo, možemo izbjeći takav rasplet.
“Ali možemo i uspjeti. Ljudi su neizmjerno snalažljivi, optimistični i prilagodljivi. Moramo proširiti našu definiciju bogatstva i u nju uključiti znanje, prirodne resurse i ljudske kapacitete, te naučiti sve to međusobno dijeliti. Ako to učinimo, nema granica za ono što ljudi zajedno mogu postići”, zaključuje Hawking.
