Mafijaš i „kum“ Sedat Peker je videoporukama pridobio ljude na internetu. Na Youtubeu je objavio pet snimaka – svaki je postao viralan i praktično diktirao sutrašnje naslovne strane novina. Peker upućuje jake optužbe poznatim političarima iz vladajuće stranke: kaže da su umiješani u ubistva, silovanja, šverc droge, zloupotrebu moći i druge kriminalne radnje.
U isto vrijeme, kako izvještava ovaj mafijaš, turska vlada ga je godinama štitila od krivičnog gonjenja – čak je od vlade dobio i policijsku zaštitu.
U porukama Peker posebno cilja na ministra unutrašnjih poslova Sulejmana Sojlua. Ministar ga je navodno upozorio kad je protiv njega pokrenuta istraga, nakon toga je pobjegao iz Turske da bi izbegao zatvor, tvrdio je Peker u jednom videu.
Sada je ministar na tankom ledu. Budući da vlasti nisu istražile navode Pekera, pozivi opozicije ministru Sojluu da podnese ostavku sve su jači. Pošto do sada nije pokrenuta istraga, još uvijek nije jasno šta je istina, a šta nije.
Peker, koji je pobjegao u inostranstvo u januaru prošle godine, odavno je poznat turskoj javnosti. Smatra se veteranom turskog podzemlja, nekoliko puta je odgovarao pred sudom, a osuđen je i za „osnivanje zločinačke organizacije“.
Erdoganova ćutnja se osvećuje
Nastup na YouTubeu predstavlja dodatno narušava imidž Redžepa Tajipa Erdogana. Turski predsjednik dugo je ćutao. Tek nakon što se o Pekerovim otkrićima sedmicama raspravljalo u javnosti, Erdogan je bio prisiljen da zauzme stav:
„Ispunjava nas tugom kad vidimo da u našoj zemlji postoje jadni i nedostojni ljudi, koji se oslanjaju na pomoć mafijaških bandi. Baš kao terorističke organizacije, i kriminalne bande su iste otrovne zmije“, rekao je Erdogan nakon sjednice vlade ove sedmice.
Politikolog Ibrahim Uslu iz Centra za društvene studije u Ankari smatra da je Erdoganova izjava došla prekasno. „Ako jedan čovjek, koji je pobjegao iz zemlje, kleveće i vrijeđa vlast, vladajuća stranka AKP mora odmah da djeluje i napravi Anketni odbor u parlamentu“, kaže Uslu.
Politikolog misli da je ovo fijasko za Erdoganovu partiju i da je kod ljudi ostalo malo povjerenja u pravosuđe i pravnu državu.
Izgubio i ličnu popularnost
Istraživači javnog mnijenja ističu da tvrdnje Pekera već negativno utiču na popularnost vladajuće stranke: Prema istraživanju turskog instituta Metropol, podrška AKP-u iznosi 27 odsto – to je pad od nevjerovatna 33 odsto u odnosu na izbore u junu 2018. godine.
Jedna druga anketa pokazuje da je predsjednik Erdogan i lično izgubio popularnost. Samo 40 odsto građana ga ocjenjuje pozitivno, i to ga stavlja na tek četvrto mjesto iza gradonačelnika Ankare i Istanbula iz redova opozicije: Mansura Javasa i Ekrema Imamoglua, i takođe opozicione političarke Meral Aksener iz ultranacionalne stranke.
Pad popularnosti prvenstveno je posljedica ekonomske krize i loših pandemijskih uslova, objašnjava Ibrahim Uslu. „Pekerova polemika možda neće imati direktan uticaj na rezultate anketa. Ali, dugoročno će srušiti povjerenje u vladu“, smatra Uslu.
Politikolog Baris Doster sa Univerziteta Marmara pretpostavlja da će objave na YouTubeu neposredno uticati na Erdoganovu vlast i moć. „Doći će do kolapsa popularnosti AKP“, kaže Doster. Jer, opozicija će koristiti teške optužbe koje je iznio mafijaški bos. „Bilo bi pravo čudo, ako bi se vlast oporavila“, kaže Doster.
Mafija i politika: uigrani tim
Fikri Saglar, poslanik turske Republikanske narodne partije, najjače opozicije u zemlji, kaže da optužbe Pekera nisu usamljeni primjer. „Vlasti se nikada nisu distancirale od mafije“, kaže on. „Pekerove poruke pokazuju da su vlasti bliske sa mafijom.“
Mnogim Turcima otkrića mafijaškog kuma vraćaju uspomene na mračno poglavlje: devedesetih godina se pretpostavljalo da postoji sprega između visokih državnih zvaničnika i podzemlja. Politička ubistva ili slučajevi kada su ljudi jednostavno nestajali preko noći dovode se u vezu sa kriminalnim organizacijama. No, konkretnih dokaza za to rijetko ima.
Mafijaši, često iz desničarskog ekstremističkog miljea, pojavljuju se sve više u krugu visokih predstavnika vlade. U aprilu 2020. godine desničar i šef ekstremističke mafije Alatin Čakići pušten je prijevremeno na slobodu, što je rezultat zakona o amnestiji.
Zbog pandemije, oko 90.000 zatvorenika je ranije pušteno iz zatvora – uključujući brojne nasilnike i kriminalce poput Čakićija. Ali na prijevremenu slobodu nisu pušteni novinari, aktivisti opozicije niti zatvorenici koji imaju zdravstvene probleme.
Nakon puštanja na slobodu Čakićija, uslijedio je njegov kontroverzni sastanak s političarom Devletom Bahčelijem, Erdoganovim mlađim partnerom u vladi i predsjednikom ultranacionalističke stranke MHP – obojica se smatraju pristalicama desničarskog ekstremističkog pokreta „Sivi vukovi“.
