Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović predstavio je danas zakonska rješenja za isplatu duga na osnovu arbitražnih presuda.
Magazinović je kazao da u slučaju „Viaducta“ kamata i dalje raste za 18.000 KM dnevno, a rješenja još uvijek nema, odnosno dešava se upravo suprotno – predlažu se kvazi rješenja, a zapravo se kupuje vrijeme kako bi svaki dan rastao dug.
“Na kraju će ovaj dug biti legalno plaćen. Ali se ne može pobjeći utisku da je nekome cilj da to što će biti legalno plaćeno na osnovu ove presude bude što veći iznos. Tužilaštvo treba da otkrije ko će taj novac poslije podijeliti. Mi smo već rekli da ovo što je Vijeće ministara BiH predložilo nije rješenje, a to se može vidjeti i iz stavova Centralne banke BiH”, rekao je Magazinović.
Ističe da je također očigledno da nema baš velike sekiracije ni u Republici Srpskoj što im svaki dan dug raste i što će ga na kraju i platiti, o čemu postoji vrlo jasan ugovor i obaveze.
Magazinović smatra da se sve dešava iz dva razloga. Prvi je jer nekome odgovara da raste dug, a drugi što ne postoji sistem kako će se otplatiti dug po osnovu arbitražne presudi, nego to zavisi od odluka prijedloga pojedinaca i odluka institucija.
“Svaki put kad se desi arbitražna presuda, prepušteni smo na nečiju dobru političku volju da predloži ili ne predloži rješenje. Sistem postoji kada je u pitanju vanjski dug, ali ne postoji kada je u pitanju dug na osnovu arbitražnih presuda. Pravobranilaštvo ima zakonske obaveze da uradi mnogo toga što nije urađeno”, rekao je.
Magazinović podvlači da stranke Trojke predlažu izmjene Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaduživanju dugu i garancijama Bosne i Hercegovine.
“Dakle, mi predlažemo ova dva zakona na način da se sve buduće arbitražne presude, a moguće je da će ih biti i moguće je da će biti velikog iznosa, tretiraju kao vanjski dug. Nepostojeći sistem za isplatu duga po osnovu arbitražnih presuda se pomjera u postojeći sistem koji funkcioniše. Dakle skupi se novac, odvoji se novac za vanjski dug, za kredite, a kad budu ovi usvojeni zakoni, na isti način se odvoji novac i za arbitražne presude, na teret onoga koji je napravio dug. U prošlom mjesecu je Republika Srpska inkasirala 160 miliona maraka. Dakle, novac postoji, samo ne postoji sistem. I to me čudi zato što nema šta u ovoj državi nije zakonski normirano, a baš ovo nije”, rekao je Magazinović.
Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović objašnjava da se izmjene zakona prije svega odnose na na Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama BiH, gdje uvode termin arbitražne presude u zakon koji nije uopšte bio tretiran.
“Uvodimo također presude po osnovu arbitražnih presuda kao obavezu tretiranja kao i vanjski dug. S obzirom da je ovaj zakon direktno vezan za zakon o finansiranju institucija, neophodne su bile izmjene i zakon o finansiranju institucija i to u članu 18 koji tretira prioritete plaćanja, pa tamo u trenutnom zakonu je navedeno da je prvi prioritet plaćanja vanjski dug. Nakon toga idu plaće i naknade. Sada mi uvodimo da nakon vanjskog duga drugi prioritet su arbitražne presude, odnosno iznos koji smo izgubili po osnovu arbitražnih presuda, a na treće mjesto dolaze plate i naknade”, naveo je Hasanović.
Dodao je da slučaj „Viaduct“ neće biti pokriven ovim izmjenama s obzirom da je presuda već donesena, te da je trenutno, pred „Viaducta“, u evidenciji još pet aktivnih arbitraža, od kojih je pet na teritoriji RS-a, a jedna u FBiH, s ukupnom vrijednošću od oko dvije milijarde KM.
