Ljubav prema slikarstvu i religiji, islamu, dvadesetpetogodišnji Visočanin Mahir Burić spojio je u jednu, arapsku kaligrafiju, umjetnost lijepog pisanja.
Samouki kaligraf već deset godina predanost jednom Bogu prikazuje perom i kistom, a u razgovoru za Agenciju Fena kaže da je ramazan, sveti mjesec posta kod muslimana, najveća inspiracija za jednog krasopisca.
– Moj cilj je da kroz kaligrafiju, kroz kulturu, ljudima preporučim i pomognem da zavole vjeru. Posebna prilika za to je ramazan, u kojem nastaju najljepša djela koja plijene najviše pažnje – istakao je Burić.
Naglašava da je posmatrao i druge kaligrafe, čiji rad poznaje duži period, i da je jasno vidljiv duh ramazana, ramazanska volja i inspiracija.
-Velika je želja za radom u tom mjesecu, i zadovoljstvo je mnogo veće – kazuje.
Također, dodaje, cijeli dan je inspirativniji, pa nerijetko naiđe na ideju koja rezultira kaligrafskim djelom koje bude veoma zapaženo.
Istakao je da je ideju za njemu najdraže djelo dobio družeći se sa prijateljima poslije obavljenog namaza u džamiji, u priči je spomenuto da je neki kaligraf ispisao ”Muhammed a.s.” arapskim slovima koji su u cjelini podsjećali na srce i na osnovu toga ušao u džennet, raj.
– Poslije toga sam uradio levhu koja je imala isti motiv, izazvala je brojne pozitivne komentare. To je moj najdraži rad – kazao je Burić.
Kaligrafiju je zavolio kao petnaestogodišnjak, u mektebu, osnovnoj islamskoj vjerskoj školi, kaže da je precrtavao arapsko pismo i da je o krasopisu postao ”ovisan”.
Siguran je da je kaligrafija umjetnost od koje se teško odviknuti i da intenzivniji rad budi veću volju i želju.
Klasično pisanje, sulus, tehnika je kojom se koristi, a pojašnjava da za jedan kaligrafski rad nije definisan vremenski rok izrade. Kaže da se može uraditi za jedan dan, deset, ili mjesec.
– Ja volim da izrada traje što duže, prvenstveno jer u tome uživam – kazao je Burić dodajući da ispisuje dove i ajete, a što je osnovna tema islamske kaligrafije.
Za izradu se mogu koristiti razni materijali kao što je papir, folija ili drvo. Boje su također sve dostupne, a Burić kaže da su najzanimljivije zlatne i srebrene kombinacije.
Izrada kaligrafskih radova moguća je i po naruđbi, a tada, navodi, dimenzija, boje i tema uklapaju se u ambijent u kojem će rad biti postavljen.
Na upit kaligrafija i ekonomska računica istakao je da je to umjetnost koja se radi iz ljubavi i da ekonomska računica nije u primarnim ciljevima.
– Kaligrafija je ono što volim i zbog toga radim – naveo je Burić te dodao da je islamska kaligrafija proteklih godina sve popularnija i da je gotovoto čitav svijet zaintereisan za nju.
Pozitivne komentare na svoj rad imao je, kaže, i od ljudi koji nisu muslimani. Nerijetko osobe druge religije uzimaju levhe za poklon svojim prijateljima muslimanima.
Burić smatra da je to najljepši poklon za osobu koja je u vjeri, a kaže da je najveći broj njegovih levhi poklonjen, osim Bosne i Hercegovine, u Turskoj.
Burić je svoju kaligrafiju prezentirao na dvije izožbe, a prvu, samostalnu, u visočkoj Galeriji ”Likum 76” kaže da je posjetio veliki broj Visočana, ali i ljudi iz cijele BiH. U narednom periodu planira postaviti još jednu samostalnu.
Kazao je i da je pozitivno što su i mladi ljudi zainteresirani za kaligrafiju, a početnicima je skrenuo pažnju da provjeravaju natpise radova koji su postavljeni na interneru zbog mogućih greški, a što, kaže, nije prihvatljivo za značajnu i veliku umjetnost kao što je kaligrafija.
Obzirom da islamski propisi zabranjuju slikanje i vajanje likova, islamska umjetnost se bazirala na lijepo ispisivanje teksta, kaligrafiju. Vrste kaligrafskog pisma su nesh, sulus, ta'lik, divani, a ispisuje se u obliku kruga, u ogledalu, u obliku slike predmeta, ptice i slično.
Tekstovi kaligrafskih radova su skoro uvijek Kur'anski ajeti, nešto rjeđe hadisi i rijetko neke druge izreke ili tekstovi.
Kaligrafski radovi mogu se vidjeti u džamijama i drugim sakralnim građevinama u obliku levhi, uokvirenih slika, ili veza na platnu.
(VisokoIN/Fena)
