Projekat “Južna interkonekcija” koji podrazumijeva novi plinovod kojim bi se Bosna i Hercegovina trebala opskrbljivati tim energentom preko Hrvatske, dobiva sve više strateških partnera.
Među njima je i Izrael koji, prema riječima nerezidentne veleposlanice za BiH Galit Peleg, može značajno doprinijeti provedbi projekta. Ona je kazala kako Izrael može pomoći na različitim slojevima stabilne opskrbe plinom iz sadašnjih i budućih izvora, cyber-sigurnosti, infrastrukturi i organizacijskim holističkim rješenjima.
Njezina izjava dolazi nakon brojnih potvrda kako Država Izrael postaje strateški privredni partner BiH, uz podsjećanje kako je Izrael bio zemlja partner posljednjeg Sajma privrede u Mostaru te da su naporima Gospodarske komore Države Izrael u BiH, koju vodi Amir Gross Kabiri, na mostarski Sajam došle brojne velike izraelske tvrtke, globalni lideri u mnogim poljima, od biomedicine do naprednih tehnoloških rješenja, obrane, cyber-sigurnosti. Veleposlanica Peleg tada je naglasila kako postoji veliko zanimanje izraelskih tvrtki za BiH i ovu regiju, uz naglasak kako je ovo samo početak.
Da je Južna interkonekcija prepoznata kao iznimno bitan projekt dokaz su i poruke potpore iz EU-a kao i SAD-a. Pri nedavnom posjetu potpredsjednika hrvatske Vlade Davora Božinovića Washingtonu, tokom razgovora u State Departmentu, istaknuta je i nužnost nastavka energetskih projekata koji uključuju i BiH, pri čemu Hrvatska i SAD podržavaju izgradnju južne poveznice kojom bi plin preko Hrvatske dolazio na tržište BiH.
Aktivnosti realizacije projekta ubrzane su i u samoj BiH – Vijeće ministara BiH jednoglasno je dalo punu podršku projektu ‘Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’. U cilju ubrzavanja svih aktivnosti, Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da žurno predloži Parlamentu Federacije BiH zakonsko rješenje za realizaciju projekta ‘Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske’.
Plinovod će osigurati diversifikaciju izvora opskrbe, preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda, te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske, te daljnju plinofikaciju BiH. Dio plinovoda koji prolazi kroz RH odnosit će se na dionicu Dugopolje – Zagvozd, ukupne dužine 52 km, te na dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i BiH, ukupne dužine 22 km. S bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase iznosi 169 km.
Navedeni plinovod ulazio bi u BiH na prostoru Posušja, a zatim bi se granao u dva pravca – prvi prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika. Osim što bi novi plinovod prvi put doveo ovaj vrijedni energent u Hercegovinu, značio bi mnogo i za niz lokalnih zajednica na širem prostoru središnje Bosne. Predviđeni je kapacitet interkonekcije do 1,5 mlrd. m3 godišnje.
