Približno 200 državljana BiH nalazi se na stranim ratištima i ratuju suprotno Krivičnom zakonu.
Posljednjih dana podignute su prve optužnice zbog odlazaka na strana ratišta, prvenstveno u Siriju i Irak.
Dragan Mektić, državni ministar sigurnosti, smatra da će one preventivno djelovati i da se Bosna i Hercegovina “na neki način još uvijek uhodava kada je u pitanju ova materija” te da je saradnja sa zemljama u regionu ključna.
“Radi se o novom krivičnom djelu koje do sada nije poznavalo naše krivično zakonodavstvo. Uhodavamo se i mi iz bezbjednosnih struktura, uhodava se i Tužilaštvo BiH. Sada će vjerovatno brzo to doći i na Sud BiH. Radi se o prilično složenim i kompleksnim krivičnim djelima koja su specifična po načinu dokazivanja, ali mislim da idemo u dobrom pravcu i da će ovo biti jedan značajan korak u borbi protiv terorizma u Bosni i Hercegovini”, ocijenio je Mektić za Anadoliju.
Ministar sigurnosti BiH naglasio je da postoji čitav niz obaveza, mjera i radnji koje kontinuirano treba poduzimati da bi se spriječilo državljane Bosne i Hercegovine da odlaze na strana ratišta.
“Krivični zakon Bosne i Hercegovine, koji zabranjuje to i propisuje kao krivično djelo, naravno, ključna je stvar koja će nama stvoriti instrumente i poluge da se borimo protiv takvih pojava, odnosno protiv takvih nezakonitih radnji. Ali, još je niz mjera i radnji, prvenstveno onih koje trebamo utvrditi strategijom za borbu protiv terorizma u BiH”, istakao je Mektić.
Naveo je da je i na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH, u srijedu, donesena odluka da se pod hitno formira kompetentna radna grupa i da se pod hitno uđe u proceduru izrade nove strategije za borbu protiv terorizma.
“Stara strategija koju smo imali, koja je uslovno rečeno imala rok trajanja do 2014. godine, je završena. Mi nemamo nove strategije. Znači u samoj toj strategiji bit će niz mjera i radnji sa konkretnim zadacima, konkretnim izvršiocima i tačnom dinamikom izvršenja šta su naše obaveze. I to ne samo bezbjednosnih struktura nego i nekih drugih struktura kako bi sprečavali terorizam u Bosni i Hercegovini, borili se protiv terorizma, a naravno uz pomoć Krivičnog zakona BiH i ovog novog dopunjenog člana, borili se protiv odlazaka na strana ratišta”, naveo je Mektić.
Ekipu Anadolije je interesovalo da li Ministarstvo sigirnosti BiH ima podatke o broju državljana BiH koji se trenutno nalaze na stranim ratištima, prvenstveno u Siriji i Iraku.
“Mi pratimo te informacije. Naše bezbjednosne službe, prvenstveno obavještajna agencija, prikupljaju te podatke i to je jako interesantno i jako bitno da bi sutra mogli dokazivati mi u postupku nakon eventualnog njihovog povratka, da su počinili krivično djelo, da znamo tačno koliki je broj, ko su te osobe, gdje se nalaze, da tačno možemo zadokumentovati to djelo. Oko 200, ne znam sada u zadnje vrijeme, par dana da se nije šta mijenjalo, naših državljana nalazi se na stranim ratištima i ratuju suprotno našem Krivičnom zakonu BiH”, kazao je Mektić.
Ukoliko se analizira profil osoba koje su otišle na strana ratišta, kako je naglasio Mektić, “možemo vidjeti da su svi su imali nekakav problem u svom sazrijevanju i odrastanju”. Naveo je da se radi se o relativno mladim ljudima.
“Ključni problem koji se pojavljuje tu jeste da nije samo bitan uticaj, rekao bih samog krivičnog zakonodavstva da će neko biti kažnjen, nego tu mora postojati jedna šira aktivnost cjelokupne društvene zajednice od same porodice gdje se odgajaju do obrazovnih institucija, vjerskih institucija i zapravo prepoznavati to kao neke ideološke zablude u smislu fanatizma, netolerancije, necivilizacijskih postupaka. Ako analiziramo profil tih osoba vidjet ćemo da dolaze iz takvih sredina, okruženja gdje su imali neku vrstu problema u svom, da tako kažem, odrastanju i sazrijevanju”, naveo je Mektić.
U donošenju odluke o odlasku na strana ratišta ljudi iz BiH, rekao je Mektić, doprinosi i teška ekonomska, socijalna i društvena situacija u Bosni i Hercegovini.
“Stoga se javlja neka vrsta revolta prema svemu tome i onda određeni broj osoba pokušava da pronađe rješenje u pridruživanju i nekim ekstremističkim pogledima. Znači, to je jedna kompleksna, cjelokupna materija i rješavanju tog problema treba prilaziti sa svih tih strana”, ocijenio je Mektić.
