Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović jučer je u Tuzli predstavio svoj program rada članovima izbornog tijela s područja Muftijstva tuzlanskog.
Prisutnima se na početku obratio muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović iskazujući dobrodošlicu reisu-l-ulemi Kavazoviću.
„Zahvalit ću se u ime svih vas reisu-l-ulemi Husein ef. Kavazoviću na velikim naporima koje je uložio u svome dosadašnjem radu, a posebno u proteklih sedam godina. Smatramo da je njegova briga bila velika i da je njegov rad na našem zajedničkom putu bio veoma uspješan, zbog čega zaslužuje naše veliko poštovanje i našu zahvalnost,“ kazao je muftija Fazlović.
U proteklom periodu mnogo je urađeno na normativnim aktima koji uređuju organizaciju i rad Islamske zajednice od njenog osnovnog do najvišeg nivoa, kazao je na početku svog obraćanja resiu-l-ulema Kavazović, te je naglasio da je u narednom periodu neophodno usvojiti i druge normativne akte kao što je pravilnik o službi, pravilnik o članarini unutar Islamske zajednice i pravilnik o imovini.
Islamska zajednica ima svoje škole, medrese, gimnazije, fakultete i institute i cjelokupan obrazovni sistem je dobro postavljen.
Naše medrese su dobre škole i to se vidi po upisnoj politici s obzirom da je veliki broj učenika koji su zainteresovani da upišu naše medrese, smatra reisu-l-ulema. U narednom periodu, dodao je on, važno bi bilo otvoriti medresu u Banjaluci, kao i školu koja bi okupljala bošnjačku djecu u Podrinju.
Također, naveo je da treba ojačati rad postojećih, te osnovati institut u Mostaru, čime bi se dodatno ojačalo Zajednicu na prostoru u dolini Neretve. Iznimno je važan i rad fakulteta Islamske zajednice, a sve je očitija potreba za osnivanjem fakulteta u Beču, na kojem će se na njemačkom jeziku školovati imami.
„Morat ćemo se pozabaviti dijasporom. Mnogo našeg naroda se neće vratiti u BiH. Ako im mi ne budemo pomogli da imaju veze sa domovinom oni će to naći negdje drugo. Zemlje Zapadne Evrope, Austrija, Njemačka itd. traže rješenje za muslimane u Evropi i smatraju da Islamska zajednica u BiH može dati više na tom planu. Od nas se očekuje da napravimo nekoliko iskoraka kad je to u pitanju,“ kaže reisu-l-ulema.
Istakao je da Islamska zajednica mora imati svoj muzej i njegovati svoj izričaj u muzici i umjetnosti.
„Mi smo evropski narod i naš put je put evropskih integracija. Evropa će nas više prepoznavati i više se za nas interesirati ukoliko, kao narod, budemo razvijali ove kulturne oblike. Islamska zajednica treba i tim jezikom komunicirati s evropskim kulturama i narodima,“ kazao je reisu-l-ulema.
Ocijenio je da je za ljude koji žive u dijaspori važan dobar razvoj Media centara IZ-e, koji sažima elektronske i printane medije, a u planu je i pokretanje televizije.
U ovom mandatu reisu-l-uleme Kavazovića unaprijeđene su tehničke mogućnosti naših medija, posebno kada je u pitanju Radio BIR, a već su obezbijeđena i sredstva za renoviranje zgrade u kojoj će biti smješten Media centar i u kojoj će se graditi studio za televiziju.
„Ono što nam treba jeste jača dopisnička mreža unutar Islamske zajednice, odnosno više dopisnika koji će pratiti šta se dešava na terenu i to slati na desk Media centra, odakle će biti plasirano našim muslimanima u domovini ali i van nje, imajući u vidu da mi imamo mnogo muslimana koji žive izvan BiH i da imamo odgovornost naspram njih i u ovom segmentu,“ smatra reisu-l-ulema Kavazović.
Naglasio je da Islamska zajednice može i treba imati i svoja obdaništa, kako u manjim tako i u većim gradovima, te da kako su mekteb i vjeronauka u školama naša stalna briga.
Prema njegovim riječima, pokretanje mreža mladih pokazalo se kao iznimno važan projekat koji okuplja mlade i na kojem treba istrajati.
Neophodno je jačati fond za pomoć siromašnima, smatra on, te pomoć imamima koji su u penziji i povratničkim džematima, kao i stipendiranje učenika, a posebno je važno obezbijediti fond za školovanje nadarenih učenika naših medresa koji bi svoje školovanje nastavili na svjetskim fakultetima.
„Nama trebaju djeca koja će biti dobro obrazovana i koja će prihvatiti da vode našu Zajednicu i društvo. Moramo dati primjer i državi i našim ljudima koji imaju biznis,“ kaže reisu-l-ulema, te ističe kako i vakufsku imovinu valja organizirati na nešto drugačiji način, udruživanjem i formiranjem samostalnih vakufa.
Vakufska dobra trebaju biti otvorena za ulaganje naših privrednika jer će vakufska imovina sve više preuzimati primat kada je u pitanju finansiranje Islamske zajednice.
Podsjerio je, između ostaog, da se u proteklih sedam godina nastojalo Islamsku zajednicu ne uplitati tamo gdje ne mora i da ne preuzima odgovornosti koje joj nisu svojstvene i za koje nema kapacitet.
Smatra da Zajednicu treba podjednako pozicionirati i na Istoku i na Zapadu, ali da mi našu poziciju i sudbinu moramo vezati za evropsko tlo, jer smo mi evropski narod.
„Mi smo mali narod i ako mi ne budemo pričali našu priču neko drugi će početi pričati u ime nas, a ta priča neće biti ona koja će nas spasiti nego će biti protiv nas. Islamska zajednica ne treba da se bavi dnevnom politikom, mi trebamo znati gdje su nam imami, djeca, mektebi, boriti se za domovinu i govoriti o sebi. Ovih sedam godina koje sam proveo na čelu zajednice nisu bile lahke godine. Bilo je teških momenata, a bit će ih vjerovatno i dalje, ko god bio na ovoj poziciji. Trebamo čuvati ugled naše zajednice i biti na raspolaganju našem narodu,“ poručio je na kraju svog obraćanja reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Nakon prezentiranog programa, članovi izbornog tijela s područja Muftiluka tuzlanskog uključili su se i u diskusiju.
