Odavno u Federaciji BiH i nije neka vijest ko su najveći dužnici po osnovu poreza i doprinosa, jer se ista priča ponavlja iz godine u godinu. Dok vlasti uglavnom izbjegavaju da govore o ovoj temi ne rješavajući probleme, dugovi se gomilaju.
Pitanje bez odgovora
Zanimljivo je, međutim, to da su nedavno na internet-stranici Porezne uprave FBiH objavljeni podaci o najvećim dužnicima, gdje su se na ovom neslavnom spisku (ponovo) među 20 najvećih dužnika našle i dvije kladionice. Prema posljednjim podacima PUFBiH, među 20 najvećih dužnika za poreze, doprinose, takse i druge naknade u iznosu većem od 50 hiljada KM su i kladionice – Derby bet shop d. o. o. Mostar, čiji dug na dan 31. mart ove godine iznosi 22.131.323 KM i Intersport kladionica d. o. o. Mostar, koja duguje 18.973.933 KM.
Činjenica je da kladionice iz godine u godinu ostvaruju enormne prihode koje na godišnjem nivou premašuju milijardu KM, pa neki s pravom govore kako je to najprofitabilniji biznis. Međutim, pojedine kladionice, poput navedenih, ne izmiruju zakonom propisane obaveze. I tako u zraku ostaje da visi pitanje – na koji način natjerati dužnike da izmire obaveze?
– Porezna uprava FBiH je izvršni organ koji provodi zakone koje usvoji Parlament FBiH, stoga vas upućujemo da se obratite drugim nadležnim institucijama, kratko nam je u pisanoj formi odgovoreno u Poreznoj upravi FBiH.
U federalnom Parlamentu je u ovom, ali i u prethodnim mandatima, bilo pokušaja, uglavnom iz opozicionih stranaka, da se uvede više reda u oblast kladionica. U nekim od primjedbi traženo je veće oporezivanje kladionica, a često se moglo čuti i to kako organizatori igara na sreću uživaju porezne privilegije. Svaka inicijativa ili prijedlog nailazila je na otpor HDZ-a BiH, dok su mediji u bezbroj navrata pisali da vlasnici kladionica finansiraju Dragana Čovića i njegovu stranku, a da ih oni štite od plaćanja poreza.
Poslanik HRS-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Slaven Raguž kaže da, kad je riječ o igrama na sreću, tu niko ništa ne želi dirati ni mijenjati.
– To govorim iz osobnog iskustva, jer sam uputio nekoliko zastupničkih pitanja i inicijativa, a trenutno radim prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, po pitanju oporezivanja igara na sreću. Budite uvjereni da sam naišao na dosta prepreka i zatvorenih vrata od ljudi koji mi odbijaju da pomognu. Imao sam također nekoliko “prijateljskih” savjeta da ne diram u to, što u meni izazove upravo suprotno, jer onda idem još jače. Takve “savjete” dobijao sam od kolega zastupnika, neću sada nikoga da imenujem, kao ni stranke, ali su mi “prijateljski” dali savjet da se ne dira u to. Međutim, treba što više i što češće insistirati na priči o izmjeni i dopuni Zakona o igrama na sreću po pitanju, primarno, oporezivanja kladionica i oporezivanja igara na sreću. Ne trebamo tu izmišljati toplu vodu, nego kopirati modele koji su na snazi u EU, a to je da se oporezuje promet, a ne dobit, te da se definira postotak kojim se oporezuje promet igara na sreću, a ne samo dobit. Tu je sva suština, ističe Raguž.
U programu rada federalne Vlade Federacije za ovu godinu, o kojem će se raspravljati na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazanoj za 28. maj, tretira se i novi zakon o igrama na sreću. Hoće li biti uzete u obzir i primjedbe o većem oporezivanju kladionica i šta je, zapravo, suština novog zakona o igrama na sreću, pitali smo federalnog ministra finansija Tonija Kraljevića. Ministra smo to upitali na pres-konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati rada federalne Vlade u protekle dvije godine.
– Kladionice se odavno oporezuju, odgovorio nam je brzinom svjetlosti Kraljević, a onda se brže-bolje pohvalio kako je na njegovu inicijativu Ustavni sud FBiH donio mišljenje prema kojem se ubuduće neće plaćati komunalne takse na isticanje naziva firme.
Poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Elvir Karajbić kaže za naš list da svako ko je obavezan i ko ima poresku obavezu prema bilo kome treba da je izmiri.
– Naravno, ne može se govoriti hipotetički o bilo čemu. Prvo treba utvrditi sve činjenice, ali treba uvijek oporezovati priređivače igara na sreću, a ne igrače. Također, kad je riječ u dugovanjima kladionica, treba prvo vidjeti strukturu duga, kako je nastao… U svakom slučaju, dug treba riješiti, jer svako ko je dužan državi treba da izmiri svoje obaveze, naglašava Karajbić.
Admir Čavalić, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da je evidentna određena politička protekcija kad govorimo o kladionicama u Federaciji BiH.
– Imate multimilionska dugovanja dvije kladionice i pitanje je kako je to uopšte dozvoljeno. Moralo je biti zaštite od političkih lidera koji su im to omogućili, a da ne govorim o odbijanju bilo kakve inicijative da se raspravlja o bilo čemu što ima veze sa kladionicama, počevši od Zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH, preko oporezivanja, pa sve do zabrane rada nedjeljom kladionicama. Sve te inicijative, kad god su se spominjale, ili su odbijane ili su ignorisane od federalne Vlade. Mislim da generalno ovo pitanje zaslužuje sistemski pristup, da se sjedne sa predstavnicima kladioničarskog lobija, ako on postoji, političkih subjekata, akademske zajednice i da napravimo najbolji mogući model, rekao je Čavalić za Oslobođenje.
Male trgovine
Na kraju podsjećamo da je Dennis Gratz, federalni zastupnik iz DF-a, predložio izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću kojim se traži da i kladionicama bude zabranjen rad nedjeljom. Gratz je u vezi s ovim prijedlogom dobio mišljenje iz Vlade FBiH u kojem se navodi “da bi na taj način priređivači igara na sreću bili diskriminisani”.
– Kažu, opravdana je inicijativa uvođenja neradne nedjelje i za kladionice, ali smatraju da bi to predstavljalo diskriminaciju u odnosu na automate i kazina. Ne razumijem, iskreno. Zašto je neradna nedjelja diskriminirajuća po kladionice, a za trgovine, posebno male trgovine, piljare i slično nije, pita Gratz.
Ističe da je pozitivan signal to da je Vlada FBiH u tekućoj godini planirala aktivnosti na izradi novog zakona o igrama na sreću.
– Moj prijedlog je odbijen. Diskriminacija naših trgovaca može, ali nipošto ne dirati kladionice, zaključuje Gratz.
