Prema važećim zakonskim i podzakonskim aktima, jasno proističe da Ministarstvo pravde Srpske može glavnom disciplinskom tužiocu Advokatske komore RS podnijeti disciplinsku prijavu za svako neopravdano odbijanje preuzimanja zastupanja ili odbrane stranke kada advokata u skladu sa zakonom za zastupnika ili branioca postavi odnosno imenuje sud, saopštili su iz ovog ministarstva.
Ministarstvo se, naime, na taj način danas obratilo advokatima po službenoj dužnosti, koji su u štrajku od 1. avgusta, a ubrzo im je stigao i odgovor iz Advokatske komore Republike Srpske (AK RS), odakle su poručili da su prijetnje neprihvatljive.
Kako dodaju iz Ministarstva, odlukom o organizovanju štrajka, koju je donijela Skupština AK RS, obustavlja se rad advokata u predmetima odbrane po službenoj dužnosti pred sudovima u Republici Srpskoj i pred Sudom BiH. To je, tvrde iz Ministarstva, suprotno članu 18, stav 2. Zakona o advokaturi Republike Srpske, kojim je “jasno definisano da advokat ne može odbiti pružanje pravne pomoći ako ga kao zastupnika ili branioca u skladu sa zakonom postavi sud, osim ako postoje razlozi predviđeni zakonom zbog kojih je dužan da odbije zastupanje”.
Podsjećaju i da u aktu glavnog disciplinskog tužioca AK RS tužilac traži od sudova da ne donose rješenja o postavljanju advokata za odbrane po službenoj dužnosti, te ih ujedno obavještava da postupanje advokata suprotno odluci o štrajku predstavlja težu povredu dužnosti, prema Pravilniku o disciplinskoj odgovornosti advokata.
Iz Ministarstva tvrde da je nepostupanje po odlukama i nalozima organa AK RS propisano članom 5, stav 1, tačka 5. Pravilnika, i čini lakšu povredu dužnosti.
“Pored toga, članom 6, stav 1, tačka 10. Pravilnika, kao teža povreda službene dužnosti, propisano je neopravdano odbijanje preuzimanja zastupanja ili odbrane stranke kada ga u skladu sa zakonom ili opštim aktom Komore za zastupnika ili branioca postavi/imenuje sud”, tvrde iz resornog ministarstva.
Iz ovog ministarstva tvrde da su spremni nastaviti pregovore sa predstavnicima AK RS, a sve sa ciljem pronalaženja rješenja koje bi bilo prihvatljivo kako za advokate, tako i za sve korisnike advokatskih usluga.
Kako dodaju, predstavnici AK RS su “upoznati sa činjenicom da Ministarstvo pravde Republike Srpske nije nadležno za isplate naknada za odbrane advokata po službenoj dužnosti, ali i da su već preduzete aktivnosti, posredstvom Ministarstva finansija Republike Srpske, kako bi dugovanja bila isplaćena u što kraćem roku”.
“Veoma smo optimistični u vezi sa brzom realizacijom isplate, s obzirom na to da se prema izvršenim analizama, ne radi o visokom iznosu dugovanja sudova u Republici Srpskoj”, tvrde iz Ministarstva pravde Republike Srpske.
Pregovori sa predstavnicima AK RS o predloženim izmjenama tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata se, dodaju iz Ministarstva, vode već duže vrijeme, jer je njima predviđeno značajno uvećanje visine nagrade i naknade za rad advokata u svim postupcima, koje bi, po mišljenju Ministarstva, “kao takvo izazvalo negativne finansijske efekte kako za budžet, tako i za građane i poslovnu zajednicu”.
“Ministarstvo pravde je smatralo nužnim da ne izda saglasnost na predložene izmjene tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, jer je njima predloženo veliko povećanje troškova za rad advokata”, kažu iz Ministarstva.
Dodaju da su izradili ogledne primjere uporednog prikaza troškova po dosadašnjoj i novoj predloženoj tarifi, gdje je ustanovljeno da bi predloženim izmjenama tarife u nekim postupcima došlo do povećanja naknade za rad advokata čak u trostrukom iznosu u odnosu na dosadašnji iznos naknade za rad advokata.
“To smatramo apsolutno neprihvatljivim”, naveli su iz Ministarstva pravde RS.
Sa druge strane, Dalibor Mrša, predsjednik AK RS, poručuje da se problemi rješavaju dijalogom, a nikako prijetnjama niti bilo kakvim vidom ucjena.
“Smatram da je bilo dovoljno vremena do stupanja u obustavu rada da se svi problemi riješe mirnim putem i AK RS je i dalje otvorena za razgovore i smatramo da ih treba intenzivirati, a nikako bježati od nastalog problema”, naveo je Mrša.
Napomenuo je da su od Ministarstva pravde RS dobili jednu konkretniju ponudu za rješenje problema, koja se sastoji u tome da se zaostala dugovanja braniocima po službenoj dužnosti, zaključno sa posljednjim danom 2023, a koja iznose oko 330.000 KM, isplate u osam mjesečnih rata, počev od 1. septembra 2024. godine pa nadalje, ali tu nije uzeto u obzir pitanje rješavanja problema isplata naknada za 2024.
“Sa druge strane, tim ponuđenim rješenjem nije dat nijedan prijedlog redefinisanja postojeće tarife o nagradama i naknadama za rad advokata Republike Srpske, koja, podsjećam, nije mijenjana od 2005. uprkos činjenici da su se plate u realnom i javnom sektoru i te kako usaglašavale sa realnim tržišnim kretanjima i inflacijom”, rekao je Mrša za “Nezavisne novine”.
Dijalog, dodao je, treba intenzivirati, a ne postupati na način da se prijeti podnošenjem prijava.
“Ako je Ministarstvo pravde spremno na takve poteze, onda se postavlja pitanje da li ima smisla sve ono što smo čitali u javnosti – da Ministarstvo pravde razumije probleme, da stoji na stanovištu da je potrebno izmijeniti tarifu itd.”, naveo je Mrša.
Podsjetimo, u štrajku su i advokati po službenoj dužnosti u FBiH, a ova situacija može imati brojne posljedice, poput toga da se ne mogu održavati ročišta o pritvoru u slučajevima kada osumnjičeni traže advokata po službenoj dužnosti, jer je prisustvo advokata na takvim ročištima obavezno.
Stav Advokatske komore (AK) FBiH je da država BiH mora obezbijediti pravo na odbranu svih građana koji to ne mogu osigurati zbog svog imovnog stanja.
“Dakle, troškove odbrane po službenoj dužnosti je u obavezi ispatiti država. Advokatska-odvjetnička komora oduvijek zagovara pristup dijaloga i međusobnog razumijevanja. To je jedini način kojim ćemo pronaći zadovoljavajuće rješenje koje će obezbijediti efikasno pravo na pristup sudu osobama slabog imovnog stanja. Moram istaći da nam je bitno da smo na popuno istom stanovištu sa našim kolegama iz Advokatske komore Republike Srpske i da će naše aktivnosti i ubuduće biti potpuno sinhronizovane a sve u cilju kvalitetnijih rješenja”, kaže za “Nezavisne novine” Tanja Hadžagić, predsjednica Upravnog odbora AK FBiH.
