Sanja Vlaisavljević, ministrica kulture i sporta FBiH, izjavila je emisiji BHT1 Uživo da ne postoje institucije kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
– Stvara se fama da je riječ o sedam institucija kulture. Ne postoji sedam institucija kulture koje su definirane kao od značaja za Bosnu i Hercegovinu. Stalno treba voditi računa o tome da se značaj za kulturu ne određuje time što ih je preuzela i ustanovila upravljačka Republika Bosna i Hercegovina u ratnom razdoblju odlukom Predsjedništva koje nije reflektiralo ni Federaciju, a kamoli Bosnu i Hercegovinu i stoga svaka priča o značaju počinje i prestaje onog trenutka dok se taj spisak ne proširi – riječi su ministrice Vlaisavljević.
Vlaisavljević se osvrnula i na rad tih institucija.
– Dolaskom na funkciju, postavila sam 17 pitanja sa najboljom namjerom da se riješi status ovih institucija, da krenemo sa mrtve tačke. Jesam li dobila odgovore na ta pitanja, kao resorno ministarstvo na koje se upire prstom da ne riješava pitanja ovih institucija. Nisam, dobila sam samo djelimično, nepotpun odgovor od Umjetničke galerije BiH – kazala je ministrica.
Vlaisavljević je govorila i o tome kako je Vlada FBiH 2012. godine imenovala upravne odbore koji su imenovali direktore tih institucija, ali je to 2015. godine osporio tadašnji ministar civilnih poslova, čiji stav je bio da federalni nivo ne može dogovarati upravljačke strukture ovih institucija. Protiv stava ministra civilnih poslova bile se, navela je Vlaisavljević, neke njegove kolege iz Vijeća ministara i cijeli slučaj je završio na sudu, koji je, kako je navela ministrica Vlaisavljević, osporio stav ministra civilnih poslova.
– BiH usvajanjem Dejtonskog ustava nema kulturu na nivou države, potom se nivo države iz ove priče treba skloniti jer je sudski epilog da su sve odluke tadašnjeg ministra civilnih poslova bile neutemeljene – kazala je Vlaisavljević.
Istakla je kako nijedna druga institucija nije dala informacije o tome šta i kako rade.
Kazala je kako je Ministarstvo na čijem je čelu uradilo analizu o sredstvima za 2023. godinu i došli do nekih zapanjujućih podataka.
– Nismo ulazili u to koliko novca dobijaju od donacija niti koliko imaju prihoda i vlastitih sredstava. Tako smo vidjeli da je Zemaljski muzej dobio 1.710.000 KM, mogli su isplatiti plaće, režije i grijanje i onako ne plaćaju, to im daje Vijeće ministara besplatno. Nekih 600.000 KM su mogli raspodijeliti na ono što im treba za uredan život – kazala je ministrica.
Dodala je i da je Historijski muzej dobio 280.000 KM, Muzej književnosti 225.000 KM, Umjetnička galerija 239.000 KM, Kinoteka sa četiri zaposlenika je dobila 303.850 KM, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine 1,59 miliona i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica 251.000 KM.
– Nemojmo zaboraviti da ove instiucije, konkretno Zemaljski muzej je imao izložbu svjetlosti. Mi nemamo podatak koliko je novca zarađeno temeljem tog sajma. Nismo sigurni kako su prodavane karte, je l’ imamo fiskalne karte, kako su knjiženi ti novci – kazala je paušalno.
Istakla je i kako su institucije dužne da polože račune ministarstvu, ali i javnosti kojoj govore kako nemaju novca.
