Mještani Vareša i aktivisti udružili su se u borbi protiv trovanja ljudi i prirode olovom te drugim metalima, a zatražili su od nadležnih da preispitaju dozvolu za rudnik olova i cinka te raskinu koncesioni ugovor za istraživanje i eksploataciju hroma u slivu rijeke Krivaje, na lokalitetima Duboštica i Tribija.
Miroslav Pejčinović, predsjednik Ekološke udruge “Opstanak” Vareš, za “Nezavisne novine” ističe da su se okupili u utorak naveče u prepunoj sali da bi izabrali upravna tijela ovog udruženja, te ukazali na problem sa rudnicima u Varešu.
Na prvom mjestu zdravlje ljudi
“U svom obraćanju sam jasno poslao poruku da nam je na prvom mjestu zdravlje ljudi, odnosno zaštita okoliša. Prema Ustavu BiH, jedno od temeljnih prava je pravo na zdrav okoliš, što mi ovdje nemamo. Mi samo imamo napade kompanija i koncesionara sa dva kraja opštine Vareš, i to rudnika olova i cinka Rupice te pokušaj istraživanja rudnika kroma u dijelu opštine Vareš koji se oslanja na opštinu Olovo i sliv rijeke Krivaje”, priča Pejčinović.
Iako je, kako kaže, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica saopštio da je nivo olova “očekivan za područja sa industrijskom aktivnošću”, oni ipak samo uvažavaju mišljenje Svjetske zdravstvene organizacije koja navodi da je jedini sigurni nivo olova u krvi nula, a da je sve ostalo prekoračenje, te da ima štetne posljedice za ljude.
“Tražimo poduzimanje svih mjera od nadležnih institucija jer ni nakon dva testiranja javnost nije upoznata da je ijedna institucija nešto poduzela. Jedino što imamo izvješće od 30. decembra o inspekcijskom nadzoru od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove, ali u njemu nije naložena nijedna mjera kompaniji da bi nešto trebali poduzeti vezano za enormnu razinu prekoračenja zagađenosti zraka sa česticama prašine od 2,5 milimikrona i zagađenosti tla sa pet teških metala, jer su pored olova tu i živa, cink, krom, kadmij te arsen”, naglašava Pejčinović.
Traže ponovno testiranje ljudi
Zato su i zatražili da se svi podaci o testiranim ljudima prezentuju javnosti.
“Mi čak i u centru Vareša imamo pojavu olova u krvi, i to kod katoličkih svećenika koji su tu u crkvi, što znači da nije samo evidentirano u industrijskoj zoni. Tražimo i ponovno testiranje ljudi koji su se prvi put testirali, kojih je 44, a ako se pokaže da je razina olova u krvi kod svih ostala ista, to će značiti da su te mjere koje su navodno poduzeli, ali ih nisu dali javnosti, dale rezultat”, dodaje on.
Ali, kako kaže, ukoliko dođe do povećanja i za jednu jedinicu, to znači da tu treba primijeniti sve druge mjere, a jedna od njih, koju je propisao Zakon o rudarstvu FBiH, u članu 39, tačka tri, je da nadležno ministarstvo oduzima dozvolu za rad te obustavlja eksploataciju jer je ugroženo zdravlje ljudi.
Raskinuti koncesioni ugovor
“Tu je i drugi problem koji se tiče istraživanja kroma na lokalitetima Duboštica i Tribija te tražimo od nadležnog kantonalnog ministarstva da se raskine koncesioni ugovor, jer je koncesija za zemljište od pet kvadratnih kilometara najbogatije i najbolje šume dodijeljena privatnom licu suprotno odluci Ustavnog suda BiH i Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je donio visoki predstavnik. Oni su izvodili određene istražne radove iako ne posjeduju sve dozvole, a nikad nisu dobili vodnu saglasnost”, rekao je Pejčinović.
I Aarhus centar u BiH, zajedno sa Udruženjem građana “Fojničani” Maglaj, uputio je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma detaljne komentare i primjedbe na Nacrt rješenja o obnovljenoj okolišnoj dozvoli za rudnik u Varešu.
Kako navode, postupak obnove okolišne dozvole za rudnik Rupice zasniva se na pretpostavci da operater već postupa u skladu s propisima i da nema potrebe za dodatnim, nezavisnim i cjelovitim sagledavanjem rizika.
“Govorimo o projektu koji podrazumijeva eksploataciju oko 800.000 tona rude godišnje, odlaganje više od 500.000 tona jalovine godišnje i dugotrajan, kontinuiran industrijski zahvat u prostoru. Takvi kapaciteti po svojoj prirodi nose ozbiljne, dugoročne i kumulativne rizike po tlo, vode, zrak i, najvažnije, zdravlje ljudi”, navode iz Aarhus centra u BiH.
