Mladi u BiH priželjkuju uglavnom posao u javnom sektoru. Kada traže posao u državama EU najčešće ga dobijaju u privatnim firmama. Pokretanje vlastitog posla takođe nije raširena pojava među mladima u BiH.
Mladim ljudima u BiH posao u javnom sektoru privlačniji je od radnog mjesta u privatnoj firmi. Sudeći prema podacima koje iznosi predstavnik njemačke Fondacije Konrad Adenauer u BiH Elvis Kondžić, tako razmišlja više od 80 posto mladih, javlja Radio Slobodna Evropa.
„Ja se bojim da je to pitanje naših mentaliteta. To se definitivno mora promijeniti. Veliki broj mladih ljudi smatra, a i roditelji ih usmjeravaju da isključivo idu na fakultete, studije, da studiraju ono što im je dostupno, a ne ono za što su zainteresirani, što je potrebno tržištu rada. U Jugoslaviji smo prije rata imali jedno istraživanje, prema kojem je skoro 73 posto mladih ljudi tada htjelo da radi u državi, partiji itd. Fondacija Konrad Adenauer prije nekoliko godina provela je istraživanje u trinaest gradova Bosne i Hercegovine, sa rezultatom gdje 83 posto mladih ljudi želi raditi u državi, partiji, institucijama itd“, kaže Kondžić.
Kada je posao u pitanju, mladi u Bosni i Hercegovini imaju iste ciljeve kao i njihovi vršanjaci u razvijenim državama Evropske unije. Oni žele sigurnost, pristojnu zaradu, mogućnost napredovanja u struci. Tu i leži odgovor na pitanje zbog čega priželjkuju posao u javnim preduzećima ili institucijama, navodi analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić.
„Mladi žele siguran posao koji će im omogućiti sva ona primanja na kojim će imati određenu dozu zaštite svojih prava i koji će im omogućiti da u određenom periodu ili napreduju ili imaju mogućnost da i više zarade. To je ono što je percepcija mladih u Bosni i Hercegovini – da se to osigurava kroz posao u javnom sektoru. Kad se mladi ljudi pitaju da li bi napustili BiH i otišli u zemlje Evropske unije, veliki broj ih kaže da bi željeli. Njihove mogućnosti da se zaposle u javnim firmama u zemljama članicama EU dosta su male. Kada dođu, obično su zaposleni u privatnim firmama. Znači, mlade nije strah od privatnih firmi. Kada dođu u Evropsku uniju, zapošljavaju se u njima upravo zbog percepcije i očekivanja da će im taj posao omogućiti pristojne prihode i omogućiti im određena prava“, kaže Ćerimagić.
Da brojni mladi u BiH nemaju puno povjerenja u posao u privatnim firmama potvrđuju i odgovori koje smo zablježili u Doboju.
„Prioritet mi je da se u svojoj struci zaposlim. Javni sektor je opet sigurniji. Državni posao je državni posao“, navodi Igor Miletić.
„U svakom slučaju državni posao je bolji nego privatni. Sigurniji je“, riječi su Duške Ristić.
„Više bih volio u javnom sektoru da pronađem posao. Sigurnije su plate, prije svega, osiguranje. U privatnom sektoru to ništa nije sigurno u današnje vrijeme“, tvrdi Stefan Vučković.
Ova kategorija stanovništva teško se odlučuje i na pokretanje vlastitog posla. Nedostatak početnog kapitala pod povoljnim uslovima jedan je od glavnih razloga, pokazala su brojna istraživanja u posljednjih nekoliko godina.
Osim nedostatka novca, kao razloge navodili su strah od neuspjeha i korupcije, nelojalnu konkurenciju, loše stanje u državi, lošu poresku politiku i poreze. A evo što o otvaranju vlastite firme misli Adem Šaćirović, koji je nedavno u Tešnju registrovao radionicu za presvlačenje automobila folijama.
„Malo je problem usuditi se, rizikovati da napustiš firmu. Trebaš uložiti para, trebaš imati dosta dobro znanje da bi počeo za sebe raditi. Treba se dokazati, da budeš bolji nego neko drugi, da bi vam mušterija povjerila posao“, kaže Šaćirović.
