Predstavnici MMF-a zabrinuti su zbog najava iz Republike Srpske o povlačenju iz sistema indirektnih poreza. Smatraju da bi takvo djelovanje izazvalo negativne ekonomske posljedice za građane. Fiskalni savjet BiH nedavno je jednoglasno odbio sastanak sa šeficom misije MMF-a, koja je htjela razgovarati baš o toj temi. Bosni i Hercegovini ne bi bilo pametno da se igra sa MMF-om, smatraju ekonomisti, jer je njen glavni i najpovoljniji kreditor.
Fiskalni savjet, u kome sjede i predsjedavajući Savjeta ministara, entitetski premijeri i ministri finansija, bez obrazloženja je odbio sastanak sa šeficom Misije MMF-a za Bosnu i Hercegovinu. Međunarodni kreditor računa na Upravu za indirektno oporezivanje kao glavni izvor prihoda, te strahuju da bi njeno eventualno rasformiranje ugrozilo vraćanje kredita. Predsjedavajući Savjeta ministara im poručuje:
ZORAN TEGELTIJA
Građani Bosne i Hercegovine i nadležne institucije će odlučiti kako će BiH prikupljati poreske prihode u svojoj zemlji i kako će servisirati spoljni dug. Pozivam šeficu Misije MMF-a i šefa kancelarije da sa svim nivoima vlasti u BiH rade na vraćanju međusobnog povjerenja i usvajanju novog aranžmana.
Zašto takva odluka – iz entitetskih ministarstava finansija nisu odgovorili, niti su pojasnili šta je alternativa ako MMF postavi nove uslove. Političari imaju svoje tumačenje.
BRANISLAV BORENOVIĆ, poslanik U PD PSBiH (PDP)
Bez obzira na ove unutrašnje neuspjehe i činjenicu da je sve pod nekom vrstom znaka pitanja da se uvijek dobijao taj neki grant, taj neki kredit, i da se na to naviklo od strane ove vladajuće strukture.
MIRKO ŠAROVIĆ, poslanik U PD PSBiH (SDS)
Vjerovatno imaju dovoljno para, ne treba novca, ne treba nikakav kredit jer mi smo dobri, napredujemo, sve ide u najboljem redu.
Istina je, ipak, daleko od toga. Za samo pola godine, spoljnji dug BiH se povećao za 617 miliona maraka. Trend života na kredit se nastavio u oba entiteta. Bosni i Hercegovini se zato ne bi isplatilo da se igra sa MMF-om, jer bi mogli povući svoja sredstva. I dodatno usloviti pregovore za novi kredit, vrijedan 750 miliona maraka.
ADMIR ČAVALIĆ, ekonomista
Ono što je bitno napomenuti je da je MMF najbolji kreditor po dvije osnove. Prije svega, same cijene sredstava koje se dobiju, koja spadaju u red najpovoljnijih, a s druge, zbog činjenice da MMF uslovljava vlasti da sprovedu određene reforme. Drugi kreditori ne traže od vlasti reforme, samo traže da se vrate krediti.
Zaduživanje kod drugih ino kreditora, što se uveliko radi, nije isplativo niti pametno, kažu ekonomisti, jer su uslovi daleko nepovoljniji od MMF-ovih. Upozoravaju i na trendove zaduženja koji se koriste isključivo u potrošnji, bez ulaganja u strateške investicijske projekte i privredni razvoj.
ZORAN A. PAVLOVIĆ, ekonomista
Zaduživanje koje rezultira u povećanju trošenja, u ovom slučaju govorim o javnom sektoru u BiH, kada pogledate koliko službenih automobila je u Federaciji, u RS i drugih stvari koje nemaju apsolutno nikakvu vezu sa razvojem, to je čisto trošenje i bacanje novca bez brige o tome ko će taj novac vraćati.
Praksa je pokazala da predstavnici bh. vlasti uzimaju kredite ne vodeći mnogo računa o uslovima otplate, i da ih uglavnom dižu za krpljenje budžetskih rupa. Entitetski budžeti za narednu godinu su u pripremi, a već ima niz primjedbi. Uglavnom, na činjenicu da su radnici, penzioneri i borci ponovo zadnji u redu prioriteta.
