Unsko-sanski kanton je mali proizvođač pšenice sa oko 10 posto od ukupne površine ili 10.000 hektara zemljišta koje se godišnje zasije. U to spada i zob, ječam tritikal i heljda. Na pšenicu otpada oko 20-30 posto i uglavnom je ovdašnji zemljoradnici koriste za vlastite potrebe. Površine u ovom dijelu BiH, inače, nisu pogodne za pšenicu jer se radi o brdsko-planinskom predjelu.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona Sulejman Kulenović kaže da su za njihove prilike ostvareni prihodi, prema izvještajima koje su dobili od općina, fantastični.
-Uspjelo se posijati prije ovih enormnih poskupljenja i ostalog. Po meni lično, ove cijene koje se najavljuju donekle su nerealne, iako BiH dosta toga uvozi i zavisimo uvelike od svjetskog tržišta. Najviše uvozimo iz Mađarske i Srbije – kaže za Fenu ministar Kulenović, komentirajući svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, posebno najavu mlinara o mogućem ponovnom poskupljenju brašna i pekarskih proizvoda.
Kulenović je mišljenja da je država ta koja svojim djelovanjem i propisima može regulisati cijene, tako što će ograničiti ili smanjiti PDV, ukinuti akcize na gorivo, umanjiti cijenu pšenice i brašna.
Kako navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH, površine pod kojima je bila zasijana pšenica u 2022. godini iznosile su nešto više od 51 hiljade hektara, te je prosječan prinos iznosio 5,46 tona po hektaru.
-Na osnovu navedenih preliminarnim podataka možemo zaključiti da je godišnji prinos pšenice 278.711 tona, a da su godišnje potrebe za pšenicom i preko 550.000 tona. Stoga je zasigurno da je Bosna i Hercegovina zavisna od uvoza, gdje gotovo kompletan uvoz dolazi sa tri susjedna tržišta Mađarske, Srbije i Hrvatske – rekli su Feni iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ističu da će cijena pšenice na susjednim tržištima, zatim cijene transporta, skladištenja, ambalaže, te energenata koja se koristi u domaćim pogonima za preradu žita, zasigurno biti faktori koji će formirati cijenu brašna, a naposljetku i pekarskih proizvoda u BiH.
Prema informacijama Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost ukupnog izvoza pšenice i brašna od pšenice u prvih devet mjeseci 2022. godine iznosila je 20,1 miliona KM, što je za 8,7 posto manje od izvoza u istom periodu 2021. godine, kada je ukupni izvoz iznosio 22 miliona KM.
Vrijednost ukupnog uvoza pšenice i brašna u prvih devet mjeseci tekuće godine iznosila je 167,2 miliona KM, što je za 58,6 posto više od uvoza u istom periodu 2021. godine kada je iznosio 105,4 miliona KM.
-Kada posmatramo uvoz količinski u devet mjeseci 2022. godine, primjećujemo gotovo neznatno povećanje od 0,9 posto, što dovodi do zaključka da je količinski robna razmjena gotovo na istom nivou, te da se samo radi o povećanju prosječne uvozne cijene. U prvih devet mjeseci 2022. uvezeno je 208 hiljada tona pšenice u vrijednosti od 140,8 miliona KM, dok je pšeničnog brašna uvezeno 32,1 hiljade tona u vrijednosti od 26,4 miliona KM – kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Pokrivenost uvoza izvozom u devet mjeseci 2022. iznosio je svega 12 posto. Prosječna izvozna cijena po jednoj toni brašna u devet mjeseci 2022. iznosila je 1.038 KM, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 657 KM. Prosječna uvozna cijena po jednoj toni brašna u devet mjeseci 2022. iznosila je 822 KM, dok je u istom periodu 2021. godine ona iznosila 510 KM.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da će se bilo koja kretanja na svjetskom tržištu odraziti i na našu državu, a u konačnici i na građane.
-Građanima se može pomoći na način da se dio viška prikupljenih sredstava od poreza, koji su rezultat inflacije, usmjeri i vrati prema onima kojima je pomoć najpotrebnija, ali s druge strane, trebalo bi donijeti mjere poput subvencije cijene goriva, ili kroz ukidanje akciza, kako se novi rast energenata ne bi lančano odrazio i na rast cijena drugih proizvoda – poručio je.
