Ne smiruje se kaos na tržištu ogrjeva. Odobrenje izvoza peleta ključno je pitanje za proizvođače tog energenta. Dok brize neizvjesna zima, novo rješenje predlaže Milorad Dodik. A, sudeći prema prvim reakcijama, moglo bi biti prihvatljivo za sve.
Produženo miholjsko ljeto prija onima pred kojima je neizvjesna zima. Mnogo ih je u zajednici etažnih vlasnika čija je predsjednica Maja Tubić Panović. Isporučilac toplotne energije, uz ostalo i zbog rasta cijena peleta poskupio je uslugu na koju dovoljan broj stanara nije pristao, pa je ugovor raskinut.
“Još uvijek je toplo tako da imamo sreće, ali zaista ne znamo kako će to izgledati. Mi konkretno smo odlučili da se grijemo na kamin i drva, većina stanara se odlučila za neku komforniju varijantu preko struje”, kazala je Tubić Panović.
Hoće li to moći podnijeti elektromreža, pitanje je koje postavlja i lider SNSD-a. Zato je najavio novi zahtjev iz Republike Srpske prema Savjetu ministara Bosne i Hercegovine koji bi se odnosio na proizvođače peleta.
“Da izvezu 50% proizvodnje, 50% da moraju da plasiraju na domaće tržište i da cijena tog plasiranja na domaće tržište, imajući u vidu da su dobijali repromaterijal od države, od Republike Srpske, po cijenama koje su veoma stimulativne bile, neće moći da pređe 550 maraka”, kazao je prije nekoliko dana Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
To bi, usvoji li se, značilo i stimulans za one koji pelet još nisu nabavili. Trenutno se cijene po toni kreću i do 1000 maraka. Najrealnije oko 750.
Da bi cijena peleta bila najmanje 200 maraka jeftinija, odluka bi morala biti donijeta u Savjetu ministara. Hoće li i razmatra li se, pitanja su na koje iz Ministarstva spoljne trgovine nije odgovoreno. Vlada Republike Srpske Savjet ministara neće ni čekati. Ne usvoji li se u Sarajevu do 1. novembra, kaže ministarka finansija, usvojiće se u Banjaluci.
“Zašto ne bi mogli kad vidite da se zakoni krše na sve strane. A mi ne smatramo da je to kršenje zakona, mi smatramo da je to podrška našim građanima”, kazala je Zora Vidović, ministarka finansija RS.
Protiv koje ništa ne bi imali ni domaći proizvođači. Lazo Šinik iz Udruženja šumarstva i prerade drveta čak i predviđenu cijenu za domaće tržište, daleko manju od trenutne, smatra prihvatljivom.
“U ovom trenutku s obzirom na praćenje tih troškova koji utiču u kalkulativnom smislu u stastav kalkulacije za tonu peleta bi se moglo reći da je to realna cijena u ovom trenutku”, kazao je Šinik.
U prevodu, sve je bolje od zabrane. Sličan je stav i distributera koji u cijeni od 550 maraka po toni peleta, uz dozvolu izvoza 50% količina, ipak vide ekonomsku računicu.
“Ako i ne bi bila isplativa, da bismo mi mogli u plasmanu po dosta većim cijenama na inostranom tržištu, možda bismo mogli taj minus na domaćem tržištu na taj način nadoknaditi”, kazao je Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa.”
A od toga bi i država mogla dobro zaraditi. Uprkos zabrani, do septembra ove godine vrijednost izvezenog peleta za 5 miliona maraka je veća u odnosu na kompletan izvoz u 2021. U poslu sa peletom Bosna i Hercegovina apsolutno profitira, pa vrijednost uvoza ne prelazi milion maraka, dok je izvoz i u prošloj i u ovoj godini vrjedniji od 20 miliona maraka.
“Mi smo izgubili ogromnu šansu možda i nepovratnu da se u ovom momentu pozicioniramo kao stabilan snadbjevač ovom vrstom energenta u Evropskoj uniji”, kazao je Goran Ivanović iz Asocijacije proizvođača peleta u BiH.
Potpunom zabranom izvoza država je, govore brojevi, najviše naštetila sebi bez da je pomogla građanima, jer mnogi pelet nisu uspjeli nabaviti na vrijeme. Mnogo bolja mjera za budućnost, kažu proizvođači ovog energenta mogla bi biti subvencija za njegovu upotrebu.
