Crna statistika. Na milion stanovnika u našoj zemlji u saobraćajnim nezgodama strada više od 70 građana. Skoro duplo više od prosjeka Evropske unije. Kako stati u kraj vozačima povratnicima u činjenu krivičnih djela?
„Širi je to problem. Nije to samo ZOBS. Možemo mi njega kazniti sa milion maraka, ali kad on nema – šta ćeš mu?“, govori Ramiz Tiro, stalni sudski vještak za saobraćaj.
Ništa. Jer trenutno načina da se stane u kraj vozačima povratnicima u činjenju prekršaju, nema. Dakle, zakon treba mijenjati. Jedna od ideja je oduzimanje vozila, ali ni to nije garancija da se isti vozač neće ponovo naći na cesti. Kazne, istina, postoje. Ali brojke su i dalje ogromne. Samo tokom prošle godine poginule su 222 osobe. Ukupno se u BiH desila 31.321 saobraćajna nezgoda, podaci su BiHAMK-a. Samo u Kantonu Sarajevo, u prvih šest mjeseci ove godine, zabilježeno je gotovo pet hiljada.
„Više od 30.000 vozača na području KS je sankcionisano je zbog prebrze vožnje. U prosjeku nekih 177 na dan bude kažnjeno po ovom osnovu. Na drugom mjestu slijedi nepropisno korištenje mobitela tokom upravljanja vozilom i nakon toga nekorištenje sigurnosnog pojasa“, navodi Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP-a KS-a.
U protekle četiri godine, najčešći prekršaji su vožnja u alkoholiziranom stanju i upravljanje vozilom bez vozačke dozvole. Primjera radi, samo u SBK-u je od početka godine 325 osoba zatečeno bez vozačke dozvole. Iako kazne nisu male, sve je više onih koji upravljaju bez položenog vozačkog ispita.
„Zakonom je propisana novčana kazna u iznosu od 400 do do 1.000 KM, a ako je ovim prekršajem izazvana saobraćajna nezgoda, počinilac će se kazniti u iznosu od 1.000 do 5.000 KM uz izricanje zaštitne mjere zabrana upravljanjem motornim vozilom u trajanju od 6 mjeseci“, objašnjava Hasan Hodžić, glasnogovornik policijskog komesara SBK-a.
Naši sagovornici smatraju da bi povećano prisustvo policije na saobraćajnicama utjecalo na svijest nesavjesnih vozača. Njihovo mišljenje je i da bi drugačiji pristup polaganju vozačkih ispita, uvođenje izmjena zakona koji bi posebno tretirali brzu vožnju, dovelo do manjeg broja saobraćajnih nezgoda.
„Naši zakoni ne prepoznaju objesnu vožnju kao poseban vid činjenja prekrašaja u oblasti saobraćaja dok Hrvatska i Srbija to prepoznaju i kazne za tu vrstu prekršaja su zatvorske kazne“, napominje Lamija Haračić, članica Udruženja građana Zašto ne.
Vještak saobraćajne struke Mirzet Sarajlić smatra kako je jako važna i teoretska obuka koja će djelovati na svijest vozača – sutra da se odgovorno ponašamo kao učesnici u saobraćaju i aktivnosti koje nisu dozvoljene i koje su mimo propisa da ne budu popularne, nego da se provode na propisan način.
Dakle, čekamo promjene. Ili zakona ili savjesti. Do tada svjedočit ćemo nezgodama i ubistvima. Jer u našoj zemlji, u proteklih deset godina, poginulo je 2 850 građana. Previše!
federalna.ba
