Dok se većina građana Bosne i Hercegovine suočava s niskim primanjima i rastućim troškovima života, podaci o uvozu luksuznih automobila pokazuju sasvim drugačiju sliku potrošnje jednog dijela stanovništva.
Prema informacijama Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za samo deset najskupljih automobila uvezenih tokom ove godine izdvojeno je gotovo 3,5 miliona konvertibilnih maraka, što je približno isti iznos kao i godinu ranije.
Najviše novca potrošeno je na luksuzni „Porsche 911 GT3 RS“, za koji je plaćeno 436.833 KM. Među deset najskupljih vozila našao se i „Mercedes G klasa“ vrijedan skoro 400.000 KM, dok listu upotpunjuju još pet „Porschea“ i dva „Mercedesa“, svaki s cijenom višom od 350.000 KM. Na spisku se nalazi i italijanski „Lamborghini Urus 636“, čija je vrijednost iznosila gotovo 335.000 KM. Samo na osnovu uvoznih dažbina za ova vozila uplaćeno je ukupno 578.879 KM.
Sociolog Vedran Francuz smatra da skupa imovina u savremenom društvu sve manje ima praktičnu, a sve više simboličku vrijednost.
„Imovina više ne služi primarno da zadovolji stvarne potrebe, već da pošalje poruku uspjeha, moći, pripadnosti ili društvenu vrijednost pojedinca“, rekao je sociolog Francuz za Glas Srpske. On dodaje da u postkonfliktnim i ekonomski nesigurnim društvima materijalni status često postaje zamjena za osjećaj sigurnosti.
„Kako institucije slabe, a budućnost postaje neizvjesnija, ljudi sigurnost traže u onome što je vidljivo kao što su kuća, stan, automobil, zemlja. Imovina tako postaje svojevrstan štit od straha i neizvjesnosti“, pojasnio je Francuz.
Prema njegovim riječima, snažan motiv je i društveno poređenje: „Ljudi sve češće kupuju ne zato što im je nešto neophodno, već zato što to ima neko drugi, kako ne bi bili doživljeni kao manje vrijedni“, kazao je Francuz, ističući da je automobil postao potvrda identiteta.
Predsjednica Udruženja potrošača „ToPeer“ iz Doboja Snežana Šešlija upozorava da visoka cijena često ne znači i vrhunski kvalitet.
„Zbog toga je danas primjetna veća opreznost, a dio građana jednostavno više ne želi da ulaže u kupovinu novih vozila, već se zadovoljava onim što već ima, iako kupovna moć nije drastično opala“, kazala je Šešlija. Govoreći o raskoraku između luksuzne potrošnje i realnog životnog standarda, dodala je da praksa pokazuje drugačiju sliku od zvaničnih statistika.
„To dugoročno nije održivo i sigurno će doći na naplatu“, istakla je Šešlija, navodeći da se kupovina često finansira kreditima i nestandardnim oblicima zaduženja.
Podaci o porijeklu uvezenih vozila pokazuju da je od januara do novembra najviše automobila stiglo iz Kine – ukupno 610, od čega 542 nova i 68 polovnih, vrijednih oko 13,27 miliona KM, uz uplaćenih 4,46 miliona KM dažbina. Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države, iz kojih je uvezeno 592 automobila, od čega svega pet novih, a ostatak polovnih.
