Bosanskohercegovački političar Džemal Bijedić, koji je rođen na današnji dan 1917. godine u Mostaru, jedan je od najutjecajnijih i najistaknutijih Bošnjaka 20. vijeka. Nakon Drugog svjetskog rata zbog velikih zasluga u odbrani zemlje od okupatora, kao i u Komunističkoj partiji Jugoslavije, u koju se uključio još kao student, obavljao je brojne visoke funkcije u SFRJ, između ostalih, bio je predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju imenovan za predsjednika jugoslavenskog Saveznog izvršnog vijeća, 1971. godine.
U vrijeme ustavnih promjena krajem 1960-ih i početkom 1970-ih Bijedić se zalagao za ravnopravnost republika u jugoslavenskoj federaciji, te ravnopravnost naroda unutar Bosne i Hercegovine. Borio se za integraciju Hrvata zapadne Hercegovine, afirmaciju nacionalnog identiteta Muslimana i integraciju Bosanske krajine u šire bosanskohercegovačke političke, ekonomske i kulturne tokove. Osim toga, organizator je tadašnje bh. privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija.
Avionska nesreća
Nažalost, zaustavila ga je avionska nesreća, koja se dogodila na putu prema Sarajevu, 18. januara 1977. godine, u kojoj je izgubilo život zajedno sa svojom suprugom Razijom, od koje se nije odvajao gdje god da je išao. Ni danas nije razriješena misterija o ovoj nesreći, jer su postojale osnovane sumnje da je namještena, a razlog je bio, prema mišljenju mnogih političkih analitičara, to što ga je Josip Broz Tito vidio kao svoga nasljednika na čelu Jugoslavije.
Bijedić je bio porodičan čovjek kojeg su svi voljeli i sigurno je jedan od najomiljenijih političara iz komunističkog vremena, pogotovo u našoj zemlji za koju se borio svim srcem. Na sarajevskom groblju Bare, gdje je ukopan Džema, kako su ga zvali odmilja, svake godine na dan njegove pogibije okupe se poštovaoci njegovog lika i djela, kako bi odali počast ovom bh. velikanu.
