Ugledna britanska novinska agencija Reuters odabrala je deset osoba na koje Evropa treba da obrati pažnju u 2017. godini. Evropska unija u 2017. godinu ulazi pod opsadom, spolja i iznutra, suočavajući se sa izazovima na istoku, zapadu i jugu. Već je osjetila talas anti-EU nacionalista koji je zapljusnuo Stari kontinent iznutra.
Ovih deset lica će Evropa gledati u 2017. godini, piše Radio Slobodna Evropa.
DONALD TRUMP
Njegova pobjeda zapanjila je Evropljane koji su već bili u šoku nakon britanskog Brexita, odnosno odluke da izađu iz EU, te inspirisala antiestablišment euroskeptika na sve strane.
Kada uđe u Bijelu kuću 20. januara, politike koje primijeni ili ne, a koje bi mogle reflektovati njegova obećanja iz kampanje, mogu imati velikog efekta na Evropu: veliko povećanje američkog budžeta moglo bi pomoći biznisu u EU, gdje usporena ekonomija nastavlja da generiše političku nestabilnost: protekcionistička trgovina, pak, rizikuje suprotno.
Trumpov nejasan stav u vezi podrške NATO-u, i njegov poziv na bolje veze sa Rusijom ostavljaju EU u poziciji da traži domaće opcije za jačanje odbrane.
JAROSLAW KACZYNSKI
Opirući se Briselu tako što je smanjio ovlasti Ustavnog suda Poljske, vlast oličena u desničarskoj vladi testira EU i njenu moć da nametne svoju volju, dok istovremeno pojačava razdor na liniji Istok – Zapad.
EU je Poljskoj dala rok do kraja februara da promijeni ton. Ali Kaczynski računa na desničarske saveznike poput mađarskog premijera Viktora Orbana da će vetom blokirati kaznene mjere.
Poljska je lider bivših komunističkih država sa istoka. Britanske diplomate su spremne da igraju upravo na kartu podijela Istok – Zapad, prilikom pregovora o Brexitu. Moskva se, pak, vrti oko tih istih istočnih država, bivših sovjetskih saveznica, osim kada je riječ o Kaczynsom, koji vidi rusku ruku u rušenju aviona 2010. godine, u kojem je poginuo tadašnji predsjednik Poljske, njegov brat blizanac Lech Kaczynski.
GEERT WILDERS
Holandski glasači bi mogli postaviti ton evropske izborne godine, potvrđujući istraživanja javnog mnijenja koja kažu da antiislamska Partija slobode ide ka tome da bude najača u parlamentu te zemlje.
Multipartijska koalicija znači da on najvjerovatnije neće moći da formira vladu, ali njegova pobjeda na izborima može utrijeti put ekstremnim desničarima na izborima koji potom predstoje Francuskoj i Njemačkoj.
EU će pratiti da bi vidjela kako će jedna od članica utemeljivača evropskog bloka postupiti sa čovjekom koji je želi ukinuti: hoće li ga okružiti i utvrditi vlast sa takozvanim mainstream strankama (tradicionalnim) da bi ga držali podalje od vlasti: ili će ga pustiti, da ublaži svoju retoriku sa realnošću koju donosi vlast?
THERESA MAY
“Brexit znači Brexit”. Britanska premijerka će morati da proširi ovu svoju sad već čuvenu frazu kada Briselu pošalje pismo do 31. marta, kojim će povući prvi korak u dvogodišnjem odbrojavanju do okončanja razvoda.
Ne skidajući “pokeraški” izraz s lica ona će morati ujediniti svoju vladu i zemlju toliko podijeljnu da nezadovoljstvo prijeti da je pocijepa a potom da se razračunati sa Evropljanima koji se plaše da svaki centimetar koji joj popuste može zakucati još jedan ekser u Uniju, u kojoj su mnogi u iskušenju da oponašaju bilo kakav “fini” dogovor sa Londonom.
MARINE LE PEN
Ništa od gore navedenog možda neće biti važno ako anti-EU liderka Nacionalnog fronta, postane predsjednica Francuske 7. maja. Veliki broj drugih kandidata nagovještava joj i da je pobjeda moguća već u prvom krugu 23. aprila, ali mnogi ipak sumnjaju da može osvojiti potrebnu većinu koja je izmakla njenom ocu 2002. godine.
Ipak, nakon Brexita i Trumpa, niko više ne vjeruje istraživanjima javnog mnijenja. Ova 48-godišnjakinja je uspjela da osvoji podršku miliona koji nikada nijesu glasali za Le Pena starijeg, zbog njegovog izraženog rasizma i antisemitizma. Mnogo toga zavisi i od toga ko će joj biti protivkandidat. Ako ona preuzme kormilo zemlje koja je osmislila EU kao takvu, to bi mogao biti kraj Unije, makar onakve kakvu je znamo.
AFRIČKI MIGRANT
Jačanjem vlada zemalja zapadne Afrike preko budžetske pomoći, jačanjem policijskih snaga u libijskim vodama i pripremama za masovana protjerivanja, EU ima cilj da primijeni i taktiku koja je uspjela da zaustavi Sirijce ispred Grčke, uz proračunat rizik. Hrabre sa Sahare i mora, tako čeka samo pritvor i povratak kući.
VLADIMIR PUTIN
Lider Kremlja je igrao na taktičku igru koju je teško pročitati, u pokušaju da obnovi uticaj koji je Moskva nekad imala. On može stvarati prijatelje ili nevolje sa zapadnim susjedima na mnogo načina, od kontrolisanja dovoda gasa do podržavanja njihovih oponenata. Od aneksije Krima 2014. godine, rijetki će u EU uložiti novac u opkladu oko njegovog sljedećeg poteza.
Do 31. jula lideri EU moraju obnoviti ili ukinuti sankcije Putinu zbog akcija u Ukrajini, ali neke države članice to ne žele. Ako Trump probije led popuštanjem američkih sankcija za Rusiju, EU će se naći u teškoj poziciji da spriječi još neku od svojih članica da blokiraju obnovu sankcija.
SERGIO MATTARELLA
Vješt sicilijanski advokat, 75-godišnji predsjednik Italije, koji je u politiku ušao kada je negovog brata ubila mafija, nalazi se u srcu oluje. On mora nagovoriti posvađane političke stranke da vladaju zemljom dok se ne pozicioniraju za održavanje izbora čiji se datum još ne zna i prema pravilima koja bi se tek mogla promijeniti.
Italijanski partneri iz eurozone gledaju na teško zaduženu zemlju i njene bolesne banke sa zebnjom. Za razliku od Grčke ili Portugalije, Italija je previše velika da bi propala, ali i prevelika za spašavanje.
ANGELA MERKEL
U pripremi za četvrti mandat na parlamentarnim izborima u Njemačkoj sljedećeg septembra, evropskoj liderki nad liderima EU prijete bijes i strah zbog mnogih toga što je dozvolila ulazak više od milion tražilaca azila od prošle godine u Njemačku.
Euroskeptici ekstremno desno od kancelarke, dobiće svoja prva mjesta u Bundestagu, dodatno komplikujući njene koalicione pregovore.
Merkel, 62-godišnja fizičarka iz nekadašnje Istočne Njemačke, garant je dugogodišnje povezanosti njene zemlje sa EU, kao ključa stabilnosti Evrope, suprotno ružnim uspomenama na Berlin iz prošlog vijeka. Ali može li Merkel činiti čuda ako susjedi počnu da se raspadaju?
ČOVJEK U CRNOM
Taj čovjek je došao da mrzi Evropu u kojoj živi. ISIS pod pritiskom u Siriji i Iraku iskaljuje svoj bijes i prisiljava ga da djeluje, kakvim god sredstvima može.
U širem smislu, on može stajati kao opravdanje za sve nepoznate, neočekivane i događaje bez presedana – bilo da ih uzrokuju ljudi ili priroda. Događaje koji bi mogli izazvati makar kratkotrajne udarace na javno mnijenje EU i time ugroziti svaki od evropskih planova i prioriteta u narednoj godini.
