Lohn poslovi (poslovi oplemenjivanja – prerade, obrade, dorade) čine značajan dio bh. ekonomije, iako njihovo učešće u ukupnom izvozu sa godinama opada.
U ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine koji je za šest mjeseci ove godine iznosio 9,0 milijardi KM, na izvoz nakon unutrašnje obrade, odnosno na lohn poslove otpada 2,5 milijardi KM ili 28,0 odsto, izvještava Indikator.ba na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH.
Za ostvarenje ovog izvoza, bh privredni subjekti su morali realizovati uvoz za unutrašnju obradu u iznosu od 1,8 mlrd. KM, što potvrđuje poznatu činjenicu da je novostvorena vrijednost u poslovima dorade, koji inače spadaju u najprostije i najlošije plaćene poslove, izuzetno mala. Naime, razlika između ostvarenog uvoza na unutrašnju obradu i realizovanog izvoza je svega oko 700 miliona KM.
Ipak, udio lohn poslova u ukupnom bh. izvozu se iz godine u godinu smanjuje.
Tako je primjerice 2009. godine, izvoz nakon unutrašnje obrade iznosio 1,7 mlrd KM i činio je čak 43,7 posto ukupno ostvarenog izvoza, a pet godina kasnije, 2014. godine, iznosio je 2,1 milijardu KM ili 33,4 odsto.
“Lohn” poslovi najzastupljeniji su u tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji, a ove vrste ugovorene proizvodnje u manjem obimu ima i u drugim granama industrije. Najveća izvozna tržišta na koja se plasiraju proizvodi nakon dorade su Italija, Njemačka i Hrvatska. Pojedine kompanije kao što su Sportek i Dermal R iz Kotor-Varoša, Bema iz Banje Luke ili Sanino iz Dervente zapošljavaju i po više hiljada radnika.
Ova vrsta proizvodnje, u kojoj strani partneri koriste jeftinu radnu snagu u zemlji proizvođača, daje značajan doprinos ekonomiji, ali prema mišljenju stručnjaka, ima i svoju negativnu stranu.
– Dugoročno lohn poslovi ne bi smjeli biti jedina strategijska opcija poslovne saradnje s inostranstvom. U suprotnom, izvjesna je pasivizacija komunikacije s inostranim, ali i s domaćim tržištem, sputavanje kreativnosti i marketing inicijative. Zbog svega navedenog lohn poslovi bi morali biti prelazna, a nikako jedina i dugoročna opcija poslovne saradnje s inostranstvom. Bosanskohercegovačke kompanije ne bi smjele prihvatiti lohn poslove kao osnovu svog poslovanja već kao šansu za razvoj drugih kooperativnih aranžmana s inostranim partnerima, upozorio je u jednom svom radu prof. dr sc. Mustafa Sinanagić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Trenutno najveći problemi ove industrije su poskupljenja repromaterijala i energenata, a evidentan je nedostatak radne snage.
Da bi zadržali postojeće, ili pridobili nove radnike, neophodno je povećanje plata, te iz Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini navode da država može pomoći tako što će se odreći dijela obaveznih doprinosa kako bi se tako oslobođena sredstva mogla preliti u povećanje plata radnika.
Ovo posebno stoga što se, zahvaljujući nizu geopolitičkih događaja ali istovremeno i kvalitetu, pouzdanosti i konkurentskim prednostima bh. kompanija, pruža šansa domaćim proizvođačima ali i regionu zapadnog Balkana da budu zamjena za robe sa Dalekog istoka.
I dok su lohn poslovi u Bosni Hercgovini jako zastupljeni, domaći privredni subjekti simbolično se pojavljuju kao naručioci posla za doradu u inostranstvu. U prvih šest mjeseci ove godine bh. uvoz nakon vanjske obrade iznosio je tek oko 8,5 miliona KM i čini svega 0,1 posto ukupnog uvoza.
