“Pozivamo Centralnu banku da poduzme mjere odmah u smislu smanjenja razlike između kamatnih stopa u BiH i onih u eurozoni”, poruka je MMF-a
Šefica Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Aline Lancu je tokom ovoseedmičnog boravka u našoj zemlji, između ostalog, rekla da je nužno dizanje kamatnih stopa, ali i hitna uspostava fond za finansijsku stabilnost koji bi pomagao u eventualnoj krizi bankarskog sektora.
“Pozivamo Centralnu banku da poduzme mjere odmah u smislu smanjenja razlike između kamatnih stopa u BiH i onih u eurozoni. Dakle, ne odjednom i ne kompletno do nivoa kakve su kamatne stope sada u eurozoni, već na određeno postepeno smanjenje te razlike”, naglasila je Lancu.
Podsjetila je da su kamatne stope u eurozoni od prošlog ljeta porasle za 400 baznih poena (oko 4 %), a da je maksimalno povećanje do sada kod Centralne banke na stopu naknada koje plaća komercijalnim bankama 75 baznih poena: “Po našem mišljenju te stope trebaju ići gore, inače se može doći u situaciju da novac počne napuštati BiH, da dođe do odljeva kapitala. To su dakle ti razlozi, a razlog je i taj što visoke kamatne stope pomažu u borbi inflacije”, kazala je Lancu.
Da li slijedi rast kamata u BiH, pitanje je koje smo postavili entiteskim agencijama za bankarstvo i Udruženja banaka BiH.
Kako je za BUKU rekao Berislav Kutle, direktor Udruženja, i pored reakcije MMF-a do rasta kamata neće doći jer prijedlog MMF je teoretski model, koji se teško može provesti u praksi u Bosni i Hercegovini.
Naime, pojašnjava, ECB već dvije godine podiže kamatne stope na depozite, te samim tim u istom procentu povećava i kamatne stope za na kredite. Samim tim manja je potražnja za kreditima, što utiče na inflaciju.
Međutim, dodaje, u BiH situacija nije ni slična: “Kod nas se kamatna stopa na depozite gotovo ne povećava, znači monetarna mjera smanjenja inflacije sa te strane gotovo je nula. S druge strane, nešto malo se povećala stopa na kredite, te samim tim ni sa pozicije kredita se ne utiče dovoljno na inflaciju. To je jasno I MMF-u I onda pokušavaju preko Centralne banke BiH da ona podiže kamatne stope na depozite kako bi onda i banke podizale kamatne stope na depozite, tako povećavali količinu depozita koji ne bi bili u potrošnji I smanjivali inflaciju. Time bi se cijena depozita dizala kao I kod ECB-a, što bi lančano dovelo do povećanja kamate na kredite kao u EU. Međutim mi u BiH već imamo previše depozita i nema razloga dizati kamatnu stopu. Samim tim se neće dizati ni kamata na kredite više od ove koja jeste, jer banke nemaju dodatnog troška, a potražnja za kreditima je i onako mala i banke se muče kako u ovakvim uslovima plasirati kredite, tako da teško da će povećavati kamatnu stopu”, uvjeren je Kutle.
Takođe dodaje da ako dođe do aranžmana sa MMF-om, cijena tog aranžmana za BIH će biti veća nego što je bila, kako bi se sa te strane uticalo na inflaciju.
U Agenciji za bankarstvo FBiH kažu da se dio efekata poremećaja na tržištima izvan Bosne i Hercegovine prenosi i na naše tržište, ali da je važno izdvojiti stvarne razloge inflatornih pritisaka kod nas.
U našem slučaju, dodaju, inflacija nije podržana ekonomskim poticajima, emisijama novca ili drugim makroekonomskim mjerama iz novije prošlosti.
“Mjere entitetskih agencija, specifičnosti I ograničenja monetarne i kreditne politike, stanje bankarskog sistema u Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku, predstavljaju značajnu prednost kod upravljanja efektima makroekonomskih poremećaja. Smatramo da mjere entitetskih agencija za bankarstvo i dalje daju očekivani doprinos ekonomskoj stabilnosti i da ne postoje razlozi za značajno povećanje nivoa kamatnih stopa na našem tržištu”, poručuju iz Agencije.
Dodatno, napominju da bi zbog ostalih ekonomskih specifičnosti i slabosti, nagla korekcija nivoa kamatnih stopa dala poticaj inflatornom valu koji bi bio ubrzan i potencijalnim rastom troškova finansiranja privrede: “Svoje stavove temeljimo i na iskustvima zemalja u kojima su već vršene značajne korekcije nivoa kamatnih stopa uz istovremeno zadržavanje visokog nivoa inflacije Naša očekivanja se nisu mijenjala u proteklih dvanaest mjeseci. Promjene nivoa kamatnih stopa će biti uslovljene, dominantno, domaćim ekonomskim i političkim prilikama”.
U Agenciji za bankarstvo Republike Srpske nisu dali konkretan odgovor da li će biti rasta kamatnih stopa, ali su naveli da su se u proteklom vremenu aktivno bavili rastom euribora i kamatne stope te su, kako su ocjenili, donijeli odgovarajuće mjere, a sve u smislu da teret krize ne bude prebačen samo na korisnika kredita, privrednika i stanovnika. Dodaju i da su odluke o ograničenju rasta kamatnih stopa dale efekte i pokazale se kao pravovremene, jer se teret rasta kamatnih stopa iz Evrope i SAD nije prelio na građane i privredu u Republici Srpskoj i BiH.
A fond za finsijsku stabilnost?
I dok Agencija za bankarstvo FBiH podržava sve dodatne aktivnosti na jačaju institucionalnog I regulatornog okvira, što uključuje i obaveze formiranja fonda za restrukturiranje banaka idaljnje usklađivanje sa EU, Kutle je mišljenja da ne postoji potreba za bilo kakvim fondom.
Banke, ističe, imaju dovoljno sredstava, dovoljnu likvidnost I kapitaliziranost, a prihodujući krediti su izuzetno mali: “Zasta nema potrebe za bilo kakvim fondom i to u konačnici svaka banka pojedinačno radi i pojedinačno prati situaciju sa svojim klijentima. Znači, to je procjena svake banke ponaosob, a onda i entitetskih agencija za bankarstvo”.
