Bivša gradonačelnica Sarajeva, a sadašnja načelnica Općine Novo Sarajevo, Benjamina Karić, ponovo je otvorila pitanje slučaja poznatog kao “Sarajevo Safari”, koji je potresao domaću i svjetsku javnost tvrdnjama da su tokom opsade glavnog grada BiH (1992–1996) strani državljani, takozvani “ratni turisti”, plaćali da pucaju na civile.
Karić je podsjetila da je 26. septembra 2022. godine, nakon emitovanja slovenačkog dokumentarnog filma “Sarajevo Safari” autora Mirana Zupaniča, premijerno prikazanog na AJB DOC festivalu, podnijela krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH.
Film donosi šokantne tvrdnje da su s položaja Vojske Republike Srpske (VRS) bile organizovane svojevrsne “lovne ekspedicije” za strane državljane koji su plaćali da pucaju na građane Sarajeva.
U prijavi podnesenoj u ime Grada Sarajeva, Karić navodi osnovanu sumnju da su odgovorne osobe VRS-a i nepoznata lica počinili teška krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, uključujući ratne zločine nad civilnim stanovništvom, ubistva, mučenje te organizovanje i podstrekavanje na činjenje ratnih zločina.
Prijava se poziva na više članova Krivičnog zakona BiH, među kojima su čl. 172, 173, 176 i 180, a dokument potpisuje tadašnja gradonačelnica Benjamina Karić.
Dokazi i svjedoci iz filma „Sarajevo Safari“
U prijavi se kao ključni dokaz navodi dokumentarni film “Sarajevo Safari”, uz svjedočenja više osoba, među kojima su:
Miran Zupanič, autor filma,
Faruk Šabanović,
Stana Čišić,
Samir Ćišić,
Edin Subašić,
te anonimni slovenski obavještajac koji je u filmu potvrdio postojanje sistema “ratnog turizma“ u Sarajevu.
U prijavi se navodi da je veliki broj civila, uključujući i djecu, stradao od snajperskih hitaca s položaja VRS-a, koji su se nalazili u okolini Sarajeva. Posebno se ističe svjedočenje da su pojedini pripadnici Vojske Republike Srpske organizovali “izlete” za strane državljane koji su, u zamjenu za novac, imali priliku pucati na građane Sarajeva sa snajperskih položaja.
Nakon novih saznanja, Karić je 23. novembra 2022. godine podnijela dopunu krivične prijave. U odgovoru koji je dobila u oktobru iste godine, Tužilaštvo BiH ju je obavijestilo da je predmet dodijeljen tužitelju Posebnog odjela za ratne zločine, koji će preduzeti mjere radi provjere navoda iz prijave.
U augustu 2025. godine, Karić je zajedno s Edinom Subašićem stupila u kontakt s italijanskim novinarom Eziom Gavazzenijem, koji je u Milanu pokrenuo istragu i podnio krivičnu prijavu vezanu za isti slučaj. Putem ambasade Italije, Karić je prijavu dostavila i tužilaštvu u Italiji, kako bi se istražila eventualna umiješanost italijanskih državljana.
U najnovijem obraćanju na društvenim mrežama, Karić je objavila dokumente i napisala:
“Naša djeca zaslužuju pravdu, nakon toliko godina… Nakon dokumentarnog filma koji je svim Sarajlijama zaledio krv u žilama, 26. septembra 2022. godine sam podnijela krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH. Nakon dodatnih saznanja, 23. novembra iste godine sam izvršila dopunu prijave. U međuvremenu sam kontaktirala italijanskog novinara koji je slučaj otvorio u Milanu. Ono što se 2022. činilo dalekim i nerealnim, danas je tema svjetskih medija”.
Karić je najavila da će danas ponovo uputiti dopis Tužilaštvu BiH s pitanjem u kojoj se fazi nalazi predmet “Sarajevo Safari”, te izrazila očekivanje da će institucije konačno pokrenuti konkretne korake i osigurati da “oni koji su pucali na nedužne građane Sarajeva – plate za svoje zločine“.
Dokumentarni film “Sarajevo Safari” prvi put je prikazan u septembru 2022. godine na AJB DOC Film Festivalu. Režiser Miran Zupanič tada je otkrio da je na ideju o snimanju došao nakon svjedočenja bivšeg pripadnika slovenske obavještajne službe, koji mu je iznio potresne detalje o događajima iz opsade Sarajeva.
Nakon prikazivanja, film je izazvao snažne reakcije u zemlji i inostranstvu – od šoka i nevjerice do poziva na pokretanje međunarodne istrage. Brojne organizacije za ljudska prava i udruženja žrtava zatražile su da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da odgovorni budu pronađeni i kažnjeni.
Kako je poručila Karić, “ovo nije samo pitanje prošlih događaja, već pitanje istine, dostojanstva i pravde za svu djecu Sarajeva i njihove porodice.”
