Cijene osnovnih životnih proizvoda, ali i goriva, i proizvoda koje ne smatramo esencijalnim, mjesecima rastu u Bosni i Hercegovini
Ono što zabrinjava jeste činjenica da cijene u BiH rastu brže nego što je to slučaj u zemljama Evropske unije. Istovremeno, prosječna plata u zemljama EU veća je za 250% o prosječne plate u BiH.
Pokušaji da se nešto konkretno uradi na tom planu, propali su ili su odgođeni na neodređeno. Čeka se na procedure, zadovoljava se forma, dok niko ne radi ništa na suštiti. Kako pomoći građanima ove zemlje?
Porast cijena u Bosni i Hercegovini bio je primjetan i prije ruske invazije na Ukrajinu, a nakon početka rata u Ukrajini cijene su nastavile, i to drastično, rasti.
Val poskupljenja u BiH započeo je krajem prošle godine, a vlast nije poduzela ništa da to zaustavi. S poremećajima na globalnom tržištu iluzorno je očekivati da vlast zaštiti građane a jednu priliku su već propustili.
Da je situacija i više nego dramatična, pokazuje i upozorenje Centralne narodne banke BiH koja je prognozirala inflaciju na nivou od 9,2%
Nova procjena sačinjena je na osnovu nepotpunih zvaničnih podataka za januar 2022. godine, i svih raspoloživih informacija do polovine marta, uključujući i vrijednosti fjučersa na naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja polugodišta, kao i specifične cjenovne šokove vezane za zemlju.
Iz CB BiH navode da je očekivani rast cijena u prvom polugodištu posljedica ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, naročito izraženog nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prvog polugodišta 2021. godine kada je zabilježeno stagniranje potrošačkih cijena. Usporavanje inflacije očekuju u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata.
“Imajući u vidu ovako dramatične korekcije kratkoročnih inflatornih očekivanja, već sad je potpuno izvjesno da će sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za 2022. i 2023. godinu iz novembra 2021. godine (2,1 i 1,4 posto respektivno) biti znatno korigovane naviše”, navode iz CB BiH.
Oni su naveli da su mogući dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa.
“Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo” navedeno je iz CBBiH.
Udruženje GEA iz Banjaluke objavilo je svoj Ekonomski monitor odnosno prikaz kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja u BiH.
BDP Bosne i Hercegovine je u trećem kvartalu 2021. godine iznosio 9,84 milijarde KM, što predstavlja porast od 8,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Vrijedi još istaći da je u strukturi BDP-a u trećem kvartalu izvoz učestvovao sa oko 46%.
U istom posmatranom periodu došlo je i do porasta plata. U decembru 2021. godine prosječna neto plata u BiH je iznosila 534 EUR što predstavlja porast od 5,52% u odnosu na isti mjesec 2020. godine. Treba takođe primijetiti da je u posmatranom periodu rast BDP-a bio viši od rasta plata.
“Ako se rast plata posmatra u širem kontekstu onda treba napomenuti da je prosječna neto plata na nivou EU zemalja takođe rasla uz izuzetak 2019 i 2020. godine. Primjera radi, u 2020. godini prosječna plata na nivou EU 19 zemalja iznosila 1.328,9 EUR što je za oko 250% više od prosječne plate u BiH” navodi se u analizi GEA Banjaluka
Nažalost, u Bosni i Hercegovini je u istom posmatranom periodu došlo i do porasta cijena uključujući i porast cijena hrane i to za 10,4% ako se posmatra decembar 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
“Može se odmah uočiti da je rast cijena hrane bio značajno veći od porasta plata. Rast cijena hrane nije jednako pogodio sve kategorije stanovništva, udar je naročito izražen kod onih kategorija sa niskim i srednjim nivoom primanja obzirom da je učešće troškova hrane u njihovoj potrošačkoj korpi veće u odnosu na one sa višim i visokim primanjima” stoji u ovoj analizi.
Razlika u kretanjima cijena hrane i plata je bila specijalno izražena krajem 2021. godine, posebno u novembru i decembru kada je porast u odnosu na decembar 2020. godine kod cijena hrane premašio porast plata za oko 5 procentnih poena.
“Na primjer, u decembru 2021. godine su cijene hrane porasle za 10,9% u odnosu na decembar 2020. godine, dok su plate u istom periodu porasle za 5,5%. Prema tome, iako su plate u prethodnoj godini rasle, kupovna moć hrane i sposobnost BiH građana da se prehrane su oslabile. Ovakva dinamika mjesečnog poskupljenja hrane u drugoj polovini 2021. godine je dovela do primjetnog odvajanja rasta cijena hrane od rasta plata. Iako se to dešavalo u oba entiteta, ovaj proces je bio nešt naglašeniji u FBiH u odnosu na RS” piše u analizi koju potpisuje autor Ognjen Đukić.
Svi ovi podaci govore da nam slijedi težak ekonomski momenat. Inflacija je, čini, se izmakla kontroli, a na drugoj strani donosioci mjera nisu uradili ništa konkretno. Mnogi građani, pogotovo oni sa nižim primanjima, biće u težoj poziciji da pokriju rastuće troškove, kako za osnovne namirnice, tako i za režije, jer te stvari čine najveći dio kućnog budžeta. A domaćim političarima je svejedno.
