Čak 300.000 vojnika u NATO savezu stavljeno je u stanje visoke pripravnosti usljed rastućih tenzija između Rusije i baltičkih država. Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako se savez nada ubrzati vrijeme reakcije za mnoge svoje postrojbe kako bi na vrijeme mogli odgovoriti na borbenu situaciju.
Stoltenberg je još u julu najavio kako će NATO pokrenuti najveće pojačanje svoje kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata, no nije iznio nikakve dalje detalje.
Britanski predstavnik u NATO-u Sir Adam Thomson otkrio je kako se radi o brojci od oko 300.000 vojnika, te da se traži način kako mobilizirati te postrojbe u roku od dvije sedmice, umjesto šest mjeseci koliko bi inače trajalo.
Sir Adam je objasnio kako NATO odgovara na sve veći broj špijunskih, hibridnih i cyber napada Rusije i drugih država koje nisu članice NATO saveza.
Cilj je smiriti bivše sovjetske države poput Litve, Latvije i Estonije, koje su sve danas članice NATO-a, a koje strahuju da bi Moskva mogla na njihovom teritoriju ponovno pokušati ukrajinski scenarij – vojna intervencija radi ‘zaštite ruske manjine’.
Najviše je izložena Latvija, u kojoj su čak trećina stanovništva Rusi, od kojih pola nema niti status građana nakon spornih promjena Latvijskog Ustava.
Američki vojni analitičari, koji su izvodili vojne simulacije, vjeruju kako bi ruske snage mogle pregaziti sadašnje NATO postrojbe na Baltiku u samo nekoliko sati, u slučaju izbijanja vojnog sukoba.
