Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini planira zatražiti sastanak s predstavnicima Ambasade Španije u BiH na kojem bi se razgovaralo o tome kakve su to mogućnosti za Jevreje u BiH nakon što je u oktobru na snagu stupio zakon kojim Španija omogućuje dvojno državljanstvo potomcima Sefarda izgnanih iz te zemlje prije više od 500 godina.
To je u razgovoru za Fenu kazao savjetnik za kulturu Jevrejske zajednice BiH Eli Tauber , dodajući da bi trebalo biti održano i predavanje o tome za članove Jevrejske zajednice u BiH kako bi oni znali o čemu se radi, a tek poslije toga moći će se znati kolika je zainteresiranost za dvojno državljanstvo.
Prema pisanju španske štampe, novi zakon obuhvaća oko 3,5 miliona ljudi širom svijeta, od Izraela, preko Francuske do Argentine, no jevrejske zajednice i vlada u Madridu procjenjuju da će za dobivanje španskog državljanstva aplicirati tek njih nekoliko desetaka hiljada.
Tauber je naglasio da bi bio mnogo veći broj onih koji traže državljanstvo Španije da je zakon donesen prije barem 70 godini, ali danas, kada u BiH živi mali broj Jevreja među kojima je većina sefardskog porijekla, broj zaniteresiranih će biti mnogo manji jer su članovi Jevrejske zajednice u BiH uglavnom stariji ljudi.
Najavio je, međutim, da će on prihvatiti to državljanstvo prvo zbog toga što se bavi kulturom Sefarda koji su došli iz Španije zbog čega smatra to svojom obavezom, a kao drugi razlog naveo je činjenicu da ima moralno pravo na dvojno državljanstvo poslije toliko godina koliko su Sefardi živjeli u egzilu.
”Možemo misliti šta želimo ali Jevreji koji su došli u BiH oni su španska dijaspora. Oni su zapravo napustili svoju državu nakon što su 1.500 godina tamo živjeli” – kaže Tauber.
U Španiji je prije 1492. godine živjelo oko 300.000 Jevreja koji su ondje došli preko sjevera Afrike te se uglavnom nastanjivali u srednjovjekovnim gradovima poput Toleda, Córdobe i Seville, gdje su se bavili trgovinom i finansijama. Katolički monarsi Isabela i Ferdinand tražili su da prijeđu na katoličanstvo u roku od četiri mjeseca ili napuste njihovo kraljevstvo.
Tauber procjenjuje da bi nekoliko stotina Jevreja u BiH moglo tražiti špansko državljanstvo i to će uglavnom biti, mišljenja je Tauber, mlađi ljudi.
”Malo ko u BiH ne bi pristao da ima još jedan pasoš koji je iz zemlje Evropske unije, ako ništa drugo” – naglasio je.
Tauber dodaje da Sefardi u BiH imaju posebno snažnu povezanost sa Španijom jer govore hebrejsko-španski jezik, u kući konzumiraju sefardsku kuhinju, zato je i normalno da prihvate dvojno državljanstvo.
Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovni broji oko 1.000 članova, a s obzirom na veliki broj mješovitih brakova teško je znati tačan broj Jevreja koji žive u BiH.
Svi koji apliciraju za špansko državljanstvo moraju dokazati porijeklo te proći ispit španskog jezika, kulture i poznavanja ustava. Prijave u ambasadama i konzulatima počele su u oktobru i trajat će tri godine.
Vlada Španije je 29. oktobra, mjesec dana nakon stupanja zakona na snagu, objavila da je za 4.302 osobe, većinom porijeklom iz Venezuele, Turske i Maroka, već odobrila državljanstvo. Riječ je o ljudima koji su poslali zahtjeve prije 1. oktobra, odnosno novog zakona.
Državljanstvo Španije, članice Evropske unije, omogućit će im nesmetano kretanje, nastanjivanje i rad u bloku od 28 članica. Istovremeno, mogu zadržati svoje prijašnje državljanstvo.
Španija je dosad dopuštala dvojno državljanstvo jedino građanima svojih bivših kolonija, te susjednih Andore i Portugala kojima je također svojedobno vladala.
Za prva 4.302 potomka Sefarda kojima je odobreno špansko državljanstvo proces bi trebao završiti za tri mjeseca.
Nakon što budu obaviješteni o dobivanju državljanstva imaju rok od 180 dana za odlazak u ured građanskog registra gdje će zatražiti upis, te predati ovjereni rodni list iz zemlje porijekla preveden na španski jezik, a također i potvrdu o nekažnjavanju.
Na kraju će dati zakletvu, odnosno obećati vjernost španskom kralju i pokoriti se španskom ustavu i zakonima, javila je Hina.
