Strah od nestašice prazni rafe
U jeku ukrajinsko-ruskog rata od kojeg strepi čitav svijet, straha i panike nije pošteđeno ni bh. stanovništvo. Strah od većih cijena i nestašice u pojedinimm trgovinama prazni rafe, a ima li razloga za ovakvim potezima pitali smo ekonomiste Admira Čavalića.
Kako za BUKU kaže, razloga za paniku nema jer su nestašice stvar prošlosti: “Nema razloga za paniku. Ekonomski posmatrano, nestašice su stvar prošlosti – poremećaji i krize se sada odražavaju na povećanje cijena. Zbog toga apelujem na građane da ne kupuju dodatne količine osnovnih životnih namirnica, naročito brašna. Na taj način stvaraju pretpostavke za brži rast cijena, kao i formiranje neformalnog tržišta datih proizvoda. Prazne police također stvaraju dodatnu paniku kod ostatka stanovništva, što nas dalje drži u začaranom krugu”.
Ipak naglašava da je dodatni rast cijena realnije za očekivati. Ukrajina je, pojašnjava, bitna za globalnu ekonomiju i okupacija će dodatno utjecati na globalni rast cijena, posebno kada je riječ o cijeni energenata poput prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, ali i električne energije kao supstituta.
Našeg sagovornika smo pitali i kako predviđa razvoj situacije sa gorivom i postoji li bojazan da će cijena litra benzina uskoro dosegnuti i 3 KM.
“Nafta i naftni derivati brzo reaguju na globalne konflikte. Dobra stvar je da brzo dolazi do pada cijena iste, međutim naši distributeri, naročito veliki, sporije reaguju na ove promjene. Isto je rezultat monopolističke konkurencije u ovom sektoru, te je strateški bitno da se pokuša unaprijediti konkurencija”, istakao je Čavalić, a na pitanje šta vlasti mogu učiniti da zaštite građane, kaže da je potrebno što prije privremeno ukinuti akcizu na naftu i naftne derivate: “Drago mi je da se počelo sa aktiviranjem sistema robnih rezervi na način da se targetiraju najugroženiji. Već 10 mjeseci pišemo i pričamo o navedenom. Prije neki dan, Vlada FBiH prvi put spominje datu mjeru. Ovo je dobar socijalni odgovor. Potrebno je također privremeno ukinuti akcizu na naftu i naftne derivate. Na ovaj način bi se direktno pomoglo privredi i građanima. Još jedna mjera je od koristi, a odnosi se na vanjskotrgovinsku politiku. Treba djelovati unaprijed, na način, da se osiguraju uvozne alternative za naše privrednike koji su dijelom ili upotpunosti zavisili od ukrajinskog i/ili ruskog uvoza”.
