Porodica Ismaili iz Tetova, grada na sjeverozapadu Makedonije, u svojoj vikendici u podnožju Šar planine drži nesvakidašnje kućne ljubimce – vukove.
Iako se smatraju krvoločnim i opasnim životinjama, razigrani i pitomi Alek, Lupo i Luna, o kojima već dvije godine brine ova porodica, ne predstavljaju nikakvu opasnost i veoma poslušno slušaju naredbe svog gazde Fadila.
Vukovi su po svojoj prirodi životinje koje izbjegavaju bilo kakav kontakt s ljudima, a često su se smatrali čovjekovim neprijateljem koji ubija korisne životinje poput ovaca i koza. Međutim, vukovi porodice Ismaili razlikuju se od planinskih – oni su prijateljski nastrojeni, a dešavalo se da su nailazili na stado ovaca koje nikada nisu napali.
Borave zajedno u kući i dijele hranu
Nedaleko od Tetova, nalazi se selo Lešok, a na periferiji tog mjesta, na prostranoj livadi je vikendica Fadila. Na toj livadi, ograđenoj debelom žicom on i njegova porodica brinu o svojim ljubimcima otkad su bili mladunčad. S njima borave u i u kući, a nerijetko podijele i hranu.
“Sve je ovo u suprotnosti sa stvarnošću čovjeka koji tvrdi da je vuk zao. Uvjeren sam da je čovjek gori od vuka. Ovi vukovi mi nisu učinili ništa nažao, ali ljudi jesu. Bojimo se vučjih zuba, ali ne i naoružanih ljudi”, kazao je Ismaili i dodao da ukoliko vukovima pokloniš ljubav, oni će ti vratiti još više.
Prije nego ih je kupio, Ismaili je proučavao i pratio obuke o treningu životinja. Za Anadoliju je pojasnio da njegovi vukovi komuniciraju znakovima i pokretima i da je čovjek taj koji treba pokušati razumjeti njihov jezik, a ne suprotno.
Poštuje se hijerarhija
“Kako se dijete s ljubavlju odgaja, tako i vuk pružanjem ljubavi postaje pravi prijatelj. Međutim, mi ljudi, kao inteligentnija bića, želimo da nas oni razumiju ali ne, lakše je da mi njih razumijemo i da djelujemo prema njihovim zahtjevima”, istakao je Ismaili.
Mnogi stručnjaci tvrde da se vukovi u čoporu ponašaju slično kao porodica. Lupo, Luna i Alek poštuju hijerarhiju, dio koje je i porodica Ismaili. Po toj hijerarhiji, glavnu riječ ima Fadil, a najdominantniji je Alek, koji Fadilovoj supruzi i njihovoj djeci ponašanjem često želi dati do znanja da je snažniji, što sa svojim vlasnikom nikada ne radi, a zatim na red dolaze mlađi Luna i Lupo.
Porodica Ismaili svoje vukove često izvodi u šetnju po seoskim poljima. Mještani se ne bune, posjećuju ih i izrazito poštuju zbog ljubavi koju pružaju ovim životinjama. Na poznate osobe ne reaguju, međutim kad neko nepoznat prođe kraj njihove livade počnu zavijati sve dok im Fadil ne da znak da prestanu.
Alek, Lupo i Luna hrane se tri puta dnevno, ali ne živim mesom, već kostima, a služi im se kuhana i rijetko gotovo pripremljena hrana. Zahtijevaju posebnu njegu i hranu koja uključuje i vitamine koji im se daju u zavisnosti od vremenskih prilika, kako ne bi oboljeli od neke vučje bolesti.
https://youtu.be/sEY4NTmSVPo
