U Njemačkoj je pola godine na snazi novi zakon o lancima snabdijevanja koji se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu. Njime su postavljeni novi uslovi za njemačke kompanije koje posluju sa kompanijama u inostranstvu.
Njemačke kompanije su obavezane da od inostranih poslovnih partnera traže poštivanje ljudskih i radničkih prava, kao i to da rade na zaštiti okoliša. To znači da privredni subjekti najveće evropske ekonomije moraju:
Procijeniti rizik od kršenja ljudskih prava i od štete po okoliš. Moraju raditi dubinske analize (due diligence) tih pitanja i nadležne redovno izvještavati po ovim pitanjima;
Voditi računa da njihovi strani poslovni partneri primjenjuju 11 međunarodno priznatih konvencija o ljudskim pravima. To se prvenstveno odnosi na zabranu dječjeg rada, ropstva, prisilnog rada, ugrožavanja zdravlja i sigurnosti radnika, uskraćivanja, kako je navedeno, razumne plate, zabranu osnivanja sindikata i radničkih udruženja, uskraćivanja vode, hrane i sredstava za život.
Dakle, traži se odgovorno poslovanje u cijelom lancu snabdijevanja. Ova pravila će se u prvoj godini primjenjivati na njemačke kompanije sa najmanje 3.000 radnika, a od sljedeće godine na kompanije koje imaju najmanje 1.000 radnika.
Kršenje ovih propisa za njemačke kompanije značit će kaznu i do osam miliona eura, a postoji mogućnost i da im na tri godine bude zabranjeno učešće u javnim nabavkama.
Utjecaj na BiH
Navedena pravila predstavljaju nove izazove za bh. kompanije. Philipp Poferl, šef međunarodnih projekata kompanije Arqum koja savjetuje druge subjekte o sigurnosti na radu, kvalitetu i zaštiti okoliša, napomenuo je da se pred Bosnom i Hercegovinom otvaraju brojna pitanja, a prije svega ona koja se odnose na ljudska prava i okoliš.
“Kada budete u mogućnosti da pokažete da ste već korak ispred u pogledu politike održivosti za vaše kompanije, to će vam svakako biti plus kada razgovarate sa njemačkim klijentima, sa evropskim klijentima, ali i sa međunarodnim kompanijama i organizacijama, jer će se pitanja održivosti, izvještavanje o održivosti definitivno povećati u bliskoj budućnosti”, izjavio je Poferl.
On je o ovome govorio i u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (VTK BiH), a razgovor je iniciralo Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ). Tom prilikom je ukazano i na standarde i certifikate koji će biti potrebni za zelenu ekonomiju.
Bh. privrednici neće moći ignorisati ono što traže Nijemci, a na to je podsjetio direktor Agencije za promociju izvoza Bosne i Hercegovine (BHEPA) Enes Ališković.
“Njemačka je naše glavno izvozno tržište i bez obzira što se ovaj zakon ne primjenjuje direktno na bh. kompanije, ali primjenom na njemačke kompanije, kojim su bh. izvoznici dobavljači, može da ima utjecaja. Neophodno je da se domaći izvoznici, ako žele nastaviti poslovati na njemačkom tržištu, jednostavno počnu prilagođavati novim uslovima”, konstatovao je Ališković.
Azra Ramić iz Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini je krajem prošle godine za Al Jazeerau Balkans izjavila da će njemačke kompanije dostaviti uslove bh. kompanijama koje trebaju ispuniti. Dobavljačima koji ne budu poštovali njemačke uslove prijeti zabrana izvoza u ovu državu.
