Sokočanin Miodrag Borovčanin, koji se uz svoj redovni posao već 20 godina intenzivno bavi pčelarstvom i trenutno ima oko 60 društava, tvrdi da nikada nije bila lošija godina za pčelare na pojedinim mikrolokacijama na Romaniji.
Borovčanin je za Srnu istakao da je u razgovoru sa starijim i pčelarima koji imaju više od 100 pčelinjih društava čuo da ne pamte manji unos u košnice zbog duge suše i visoke temperature vazduha.
On kaže da pčele nemaju dovoljno prinosa, tako da bez intervencije pčelara na ovakvim područjima ne bi mogle preživjeti.
“Uvjerio sam se da je veoma loše stanje za pčele i pčelare na širem području Knežine, kod Sokoca, ali je nešto prinosa meda ovog ljeta bilo na Romaniji i na rubnom dijelu Glasinačkog polja”, rekao je Borovčanin.
On je ukazao da pčelarima na područjima gdje je prinos meda veoma loš jedino preostaje da brinu o prihrani društava, na vrijeme zaštite svoje pčelinjake od napasnika – varoe, sačekaju zimu i ishod na proljeće.
Borovčanin je napomenuo da se na ovim prostorima godinama med vrcao od Petrovdana do Ilindana, mada je bilo i situacija, kao što je 2022. godine, kada su se pčelari mogli hvaliti unosom i uzimati med oko kraja juna, što se rijetko dešava.
Iskusni pčelar podsjetio je da je sa 1. augustom nastala nova pčelarska 2026. godina, kada matica leže i priprema dugoživuće pčele.
On je naveo da pčelare na području gdje je unos u košnice bio loš zabrinjava stečeno iskustvo da će pčele tokom te godine biti onakve kakve su sada i kakve se pripreme za zimu, što ne obećava mnogo.
“Na pojedinim mikrolokalitetima godina je bila loša i bespašna što znači da nisu imale hrane, s obzirom na to da znamo da jednom prosječnom pčelinjem društvu treba da donese oko kilogram nektara iz prirode da bi se zajednica hranila taj dan”, rekao je Borovčanin.
Prema njegovim riječima, sa prvim danima augusta završava se pašni period za pčelinja društva, tako da se sada pčelinja zajednica priprema da matica zaleže što više dugoživućih pčela, koje će za šest mjeseci da odnjeguju prvo proljetno leglo.
Zbog dugog sušnog perioda i visoke temperature vazduha kakva je bila u protekla dva mjeseca, navodi Borovčanin, pčele su svoju energiju i hranu trošile na ventilaciju odnosno rashlađivanje zajednice sa leglom, u čijem centru mora biti određena temperatura da ne bi stradalo.
“To pčele rade ventiliranjem krila da bi napravile pravi ambijent, odnosno mikroklimu u košnici neophodnu za odgajanje legla, a slično rade i zimi da bi stvorile povoljnu temperaturu bez obzira na uslove napolju, da bi leglo i zajednica opstali”, rekao je Borovčanin.
On je poručio pčelarima da ne posustaju zbog situacije koja je ovog ljeta zadesila veliki broj pčelinjih društva na području Romanije, već da preduzmu sve potrebne radnje kako bi društva zaživljela i sačuvala se do proljeća.
Borovčanin se nada da će tek nastala pčelarska godina biti bolja, a vremenske prilike povoljnije za ova mala bića koja imaju neprocjenjivu ulogu u opstanku flore i cjelokupne prirode, te u očuvanju ljudskog zdravlja i imuniteta.
