Novi predsjednik Srbije Tomislav Nikolić položio je pred srpskim parlamentom predsjedničku zakletvu, čime je stupio na dužnost i počeo petogodišti mandat.
Nikolić se zakleo da će „sve svoje snage posvetiti očuvanju suverenosti i celine teritorije Republike Srbije, uključujući i Kosovo i Metohiju kao njen sastavni deo, kao i ostvarivanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, poštovanju i odbrani Ustava i zakona, očuvanju mira i blagostanja svih građana Republike Srbije i da ću savesno i odgovorno ispunjavati sve svoje dužnosti”.
Nakon što je Nikolić pročitao tekst zakletve, intonirana je državna himna „Bože pravde“. Nikolić je potpisao tekst zakletve, čime je zvanično stupio na dužnost šefa države, što je pozdravljeno aplauzom u parlamentu.
Nikolić je zakletvu položio u prisustvu predstavnika diplomatskog kora, međunarodnih instituicija, NJegove svetosti srpskog patrijarha Irineja i predstavnika drugih vjerskih zajednica, te najviših državnih funkcionera.
Svečanosti su prisustvovali rektori univerziteta, predstavnici SANU, policije, vojske, pravosuđa, ali i svojih protivkandidata u trci za mjesto šefa države.
Polaganju zakletve novog predsjednika Srbije prisustvovao je i bivši predsjednik Boris Tadić.
Svečana inauguracija novog predsjednika Srbije biće održana 11. juna, na koju su pozvani brojni gosti iz inostranstva.
Prema Ustavu Srbije, jedna od dužnosti predsjednika Republike je da predloži parlamentu mandatara za sastav buduće vlade, pošto sasluša mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista.
Predsjednik Republike izražava državno jedinstvo zemlje i predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, komanduje Vojskom i postavlja, unapređuje i razrješava oficire Vojske Srbije, postavlja i opoziva ukazom ambasadore Srbije na osnovu prijedloga Vlade.
Predsjednik Ukazom proglašava zakone ili ih vraća Skupštini na ponovno odlučivanje, a, prema Ustavu, jedna ličnost može najviše dva puta da bude birana za predsjednika.
Mandat predsjednika traje pet godina, ali ako on ističe za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, produžava se tako da traje do isteka tri mjeseca od dana prestanka ratnog, odnosno vanrednog stanja.
Mandat, osim isticanjem predviđenog roka, predsjedniku može prestati i ostavkom ili razrješenjem.
Predsjednik podnosi ostavku predsjedniku Narodne skupštine, a Skupština ga, zbog povrede Ustava, može razriješiti glasovima najmanje dvije trećine narodnih poslanika.
Postupak za razrješenje može da pokrene Narodna skupština, na prijedlog najmanje jedne trećine narodnih poslanika, a Ustavni sud je dužan da u roku od 45 dana odluči o postojanju povrede Ustava.
Predsjednik Srbije ne može obavljati drugu javnu funkciju ili profesionalnu djelatnost.
Prethodno je potvrđivanjem poslaničkih mandata i polaganjem poslaničkih zakletvi, konstituisan novi parlament Srbije.
Nove poslanike i novog predsjednika je na ulazu u Dom Narodne skupštine dočekala je počasna jedinica Vojske Srbije.
(VisokoIN/Srna)
