Još svega dvije sedmice ostale su do odluke Evropskog vijeća o tome da li je Bosna i Hercegovina ispunila uvjete za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. O očekivanjima, ali i o tome šta će uslijediti ukoliko do otvaranja pregovora ipak ne dođe – za televiziju N1 govorio je predsjednik SDP-a i premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić.
Na početku razgovora Nikšić se osvrnuo na to dokle su partneri iz državne vlasti došli po pitanju pregovora o napretku na EU putu. Gdje je zapelo?
Politika kompromisa
“Ne bih rekao da ide onako kako bih ja želio, kako bi mi unutar Trojke željeli. Ali, ide. U startu smo se opredijelili za politiku kompromisa i u startu rekli – dok postoji i najmanja šansa, insistirat ćemo na priči”, započeo je Nikšić.
Dodaje kako posjeduje informacije da je BiH vrlo blizu da dobije zeleno svjetlo za otpočinjanje pregovora sa Evropskom unijom. Očekuje da će BiH zeleno svjetlo dobiti tog odlučujućeg 21. marta, iako sa sigurnošću to ne može to potvrditi.
Stoga, ostaje pitanje šta će Trojka učiniti ukoliko ipak ne dođe do toga?
“Ne mislim da smo ‘džaba krečili’. Zakoni koje smo donijeli se ne mogu promijeniti, oni ostaju i dio su EU puta BiH. Mi smo i našim partnerima iz Evrope rekli: ‘Mi smo spremni za kompromis, ali ako se ne desi – onda zaboravite na to da je ovo naša politika koju ćemo nastaviti. Okrenut ćemo se sami sebi i tražiti rješenja za ovu zemlju kakva možemo naći”, rekao je Nikšić.
No, ako do otpočinjanja pregovora dođe – za naredne dvije godine za BiH je pripremljen paket od milijardu i 300 miliona eura pomoći.
Dogovor iz Laktaša
Korak bliže tome napravljen je i jučer, s obzirom da je na Vijeću ministara BiH prošao Prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Na redu je državni parlament, a Nikšić navodi da postoji dogovor da usvojeno u Vijeću ministara BiH prođe i u Parlamentu BiH.
No, šta je sa onim što su partneri u državnoj vlasti prije izvjesnog vremena dogovarali prilikom susreta u Laktašima?
“Pričali smo i o izbornom pragu, zatvaranju lista, zaštiti integriteta procesa – ali nije se ništa potpisalo. Nismo ništa utvrdili”, rekao je Nikšić, dodajući da nisu podržali Čovićev prijedlog o izmjeni dijela Izbornog zakona BiH koji se tiče izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
S druge strane, tvrdi da Čović nije ucjenjivao drugim bitnim zakonima.
Dodatno se osvrnuo na Prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s obzirom da je upitan ko će tačno utvrđivati ko je u sukobu interesa.
S naše strane je u finalnim razgovorima učestovao Peđa Kojović. Mislim da su na kraju riješili da postoji komisija koja će to utvrđivati. U nju će se imenovati ljudi koji se prijave na konkurse”, rekao je.
“Zaglavljen” zakon o sudovima
Ipak, zakon o sudovima stoji zaglavljen na dijelu u kojem je u pitanje došlo sjedište suda. Kako je zapravo došlo do toga da se, umjesto o Višem vrhovnom sudu, razgovara o Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine?
“Upravo je to politika traženja kompromisa. Pa tako smo od Višeg suda napravili kompromis činjenicom da smo pristali da to bude Apelaciono vijeće i da ne mora imati sjedište gdje i sud u Sarajevu, da može da bude u Istočnom Sarajevu. SNSD traži da sjedište bude u Banjoj Luci i zapelo je na tom dijelu, ne popuštaju ni oni, ni mi”, rekao je Nikšić u Pressingu.
Dodaje da je Evropska unija pristala da to ne bude viši sud, nego Apelaciono odjeljenje Suda BiH.
Uprkos tome što dogovora po ovom pitanju nema, Nikšić očekuje da Evropsko vijeće ipak može za BiH upaliti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora.
