Dan sjećanja na žrtvu Vukovara povodom 31. godišnjice pada tog hrvatskog grada obilježava se nizom manifestacija, među kojima je i “Svjetlosna rijeka sjećanja”.
U sklopu programa “Svjetlosna rijeka sjećanja” večeras su niz Dunav pušteni zapaljeni lampioni u spomen na ubijene i nestale branitelje i civile Vukovara.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara 1991. godine i 31. godišnjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu obilježava se pod geslom “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta” uz glavne komemoracijske programe od 18. do 20. novembra.
Danas je u Vukovaru upriličena Kolona sjećanja u kojoj su bile hiljade ljudi iz cijele Hrvatske i inostranstva, a koja je krenula iz dvorišta Vukovarske bolnice, putem kojim su bježale izbjeglice 1991. godine.
Put od 5,5 kilometara učesnici kolone prešli su za oko dva sata. Kolona sjećanja svoj put završila je na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje se nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća za sve žrtve Domovinskog rata, služila misa zadušnica koju je predvodio gospićko-senjski biskup, monsinjor Zdenko Križić.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji se u Hrvatskoj obilježava 18. novembra u sjećanje na dan kada je 1991. godine slomljena odbrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.
Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.
U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez domova i protjerano je.
Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegrisan. U gradu je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika. Međutim, prema popisu stanovništva iz 2021., u Vukovaru je živjelo 23.175 ljudi.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.
Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. godine počinio samoubistvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.
Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova”, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.
