Od 1. oktobra zakonom propisana minimalna plata u Njemačkoj porast će na dvanaest eura po satu sa sadašnjeg nivoa od 10,45 eura.
Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) opisao je nadolazeće povećanje u govoru za mnoge kao “vjerovatno najveći skok plata u njihovim životima”.
Ali šta to znači za ljude s mini i midi poslovima?
Nova minimalna plata donosi i promjene za marginalne honorarne zaposlenike na mini poslovima i zaposlenike na srednjim poslovima. Anke Marx, odvjetnica u Radničkoj komori Saarlanda, objašnjava da će gornja granica zarade za male poslove od oktobra porasti s 450 eura na 520 eura.
Ubuduće će se ograničenje temeljiti na sedmičnom radnom vremenu od deset sati i novoj zakonskoj minimalnoj plaći. “S minimalnom platom od dvanaest eura, možete raditi oko 43 sata mjesečno”, kaže Marx.
Međutim, moraju se uskladiti samo plaće, a ne radno vrijeme u ugovoru.
Mini-poslovi su manji poslovi u kojima zaposlenici rade najviše 70 dana u kalendarskoj godini i prethodno su smjeli zaraditi najviše 450 eura mjesečno. Oni ne moraju plaćati nikakve doprinose za svoje socijalno osiguranje.
Osnovno pravilo za mini-poslove je da se svako ko u prosjeku zarađuje više od 450 eura (od oktobra: 520 eura) mjesečno ne smatra mini-poslom. Postoje iznimke ako zaposlenici samo povremeno i nepredviđeno prekorače gornju granicu primanja.
Od 1. oktobra, međutim, prekoračenje te granice je i zakonski propisano. Tada zaposlenici smiju premašiti granicu za male poslove od 520 eura samo u dva kalendarska mjeseca u godini, objašnjava Marx. Osim toga, u jednom kalendarskom mjesecu mogu zaraditi najviše dvostruko više od navedenog: 1.040 eura.
“Dakle, ako je višak bio nepredvidiv, može se zaraditi najviše 7.280 eura godišnje umjesto načelno mogućih 6.240 eura”, izračunava Marx. Promjene su utvrđene zakonom.
Novosti postoje i za zaposlenike na takozvanim midi poslovima. Dosad su smjeli zarađivati između 450,01 i 1300 eura mjesečno. Za razliku od marginalnih zaposlenika s nepunim radnim vremenom na malim poslovima, oni koji rade na srednjem radnom vremenu također plaćaju svoje socijalno osiguranje, iako s nižim doprinosima za zaposlenike od onih koji normalno zarađuju.
Dakle, midi posao počinje tamo gdje mini posao završava. Sukladno tome, s novom minimalnom plaćom, i ovdje se povećavaju granice: zaposlenici na srednjim poslovima od oktobra mogu zarađivati između 520,01 i 1600 eura. Zbog svog položaja između niske i normalne zarade, midi poslovi se nazivaju i “klizećim zonama”.
U donjem dijelu ove klizne zone, midi-jobberi su oslobođeni doprinosa za socijalno osiguranje, objašnjava odvjetnik Marx. Povećava se udio doprinosa za poslodavce. To znači: Do granice od 1.600 eura doprinosi za socijalno osiguranje postupno se usklađuju do redovnog doprinosa, prenosi Fenix Magazin.
