Njemačka – zemlja stabilnosti, prosperiteta i društvene sigurnosti – sve više postaje mjesto iz kojeg se ljudi sele. Prema podacima za 2023. godinu, iz zemlje je odselilo čak 1,3 miliona ljudi. Među njima se nalazi oko 265.000 njemačkih državljana, dok su ostali većinom stranci. Ovi podaci ukazuju na duboko ukorijenjene promjene u društvenom i političkom tkivu Njemačke koje sve više ljudi navode na razmišljanje: „Da li je vrijeme da odem?“
Najpoželjnije destinacije
Kao najprivlačnija destinacija za njemačke iseljenike ističe se Švicarska, zatim Sjedinjene Američke Države, Austrija i Španija. U pitanju su zemlje koje nude stabilno tržište rada, porezne pogodnosti i viši kvalitet života – osobito za obrazovane i digitalno mobilne pojedince. Istovremeno, sve više doseljenika u Njemačku – njih čak 26 posto (oko 2,6 miliona ljudi) – razmišlja o napuštanju zemlje. Prema podacima Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), njih 3 posto (oko 300.000 osoba) već ima konkretne planove za iseljenje.
Glavni razlozi
Ispitanici u navedenoj studiji kao najčešće razloge navode nezadovoljstvo političkom situacijom, pretjeranu birokratiju, visoka porezna opterećenja te lične i porodične razloge. Ove razloge dijele i radnici, studenti, pa i osobe koje su u Njemačku došle putem porodičnih spajanja. Izbjeglice, pak, često ističu iskustva diskriminacije kao dodatni faktor nezadovoljstva.
Povratak u domovinu ili novi početak u trećoj zemlji
Među migrantima koji planiraju povratak u matičnu zemlju, najčešće se spominju Poljska i Rumunija. No, značajan broj ispitanika razmatra i preseljenje u druge evropske države – poput Turske, Ukrajine, Španije ili Švicarske – ne nužno matične. U tim slučajevima dominiraju ekonomski razlozi, uključujući niže troškove života, pristupačnije nekretnine i veću fleksibilnost tržišta rada.
„Otišla sam zbog klime, birokratije i opšte atmosfere“
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Jedan od primjera koji oslikava ovu tendenciju jeste Anja Jodeit iz Diseldorfa, sa zanimanjem saobraćajne psihologinje. Ona je napustila Njemačku i preselila se na Kanarska ostrva, gdje sada radi na daljinu u prodaji. Skupu stanarinu u Diseldorfu zamijenila je mnogo jeftinijim stanom u Bohumu, kao mjesto dolaska, te time smanjila troškove za 500 eura mjesečno. „Naravno, klima je jedan od razloga, ali ono što me zaista udaljilo jeste sve prisutnija birokratija i osjećaj opće stagnacije“, rekla je Jodeit.
Tema koja se zaobilazi
Dok su migracije sa Balkana u Njemačku česta tema javnih debata, migracije iz Njemačke – naročito Nijemaca – rijetko su predmet ozbiljne analize. Ipak, televizijske emisije poput Goodbye Deutschland prikazuju živote njemačkih iseljenika u inostranstvu. Također, društvene mreže su sve više ispunjene sadržajem influensera koji promoviraju život u Španiji, Turskoj ili drugim mediteranskim zemljama, uz praktične savjete „kako se organizovati i preseliti“.
Mjesečna plata ide na kiriju
U velikim gradovima poput Berlina, Münchena ili Düsseldorfa, sve veći broj ljudi troši i do 40% plate samo na stanarinu. Usljed visoke potražnje i niskog broja dostupnih stanova, pristupačno stanovanje za mnoge postaje misaona imenica. Istovremeno, plate stagniraju, a inflacija dodatno opterećuje svakodnevicu.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
Porezni i administrativni teret kao kočnica poduzetništvu
Osnivanje firme u Njemačkoj podrazumijeva opsežnu birokratiju, komplikovane dozvole i nefleksibilne propise. Mnogi preduzetnici ističu da porezni sistem ne pruža dovoljno podsticaja za uspjeh i da umjesto nagrađivanja rada, on često djeluje demotivišuće.
Neizvjesna budućnost penzionog sistema
Dodatnu zabrinutost izaziva i stanje državnog penzionog sistema. Prema riječima Marcela Fratzschera, direktora Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), radni vijek će se morati produžiti i nakon 67. godine. Cilj je spriječiti eksploziju troškova i smanjiti pritisak na mlade generacije. Iako su zakonske odredbe trenutno definirane prema godištu i godinama uplaćenih doprinosa, u praksi mnogi već sada ne mogu zamisliti dostojanstvenu starost oslonjenu isključivo na državnu penziju.
Migracije nisu jednosmjeran proces sa juga ka sjeveru Evrope. Danas sve više Nijemaca – kao i stranaca koji su nekad Njemačku smatrali obećanom zemljom – napušta zemlju u potrazi za boljim životnim uslovima. U vremenu kada su mobilnost, fleksibilnost i kvalitet života postali važniji od sigurnih radnih mjesta i birokratske stabilnosti, Njemačka se mora suočiti sa realnošću: Iseljavanje više nije izuzetak, nego obrazac.
