Cijene energenata rastu, korona-kriza je poremetila lance snabdijevanja: kancelar govori o „historijskom izazovu“ za Njemačku. Mora se nastupati zajednički – pa je održan prvi sastanak vlade, poslodavaca i sindikata.
Njemački kancelar Olaf Šolc priprema građane Njemačke na dalja poskupljenja. „Aktuelna kriza neće biti završena za nekoliko mjeseci”, rekao je socijaldemokrata (SPD) na početku takozvane „zajedničke akcije” sa najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata, u kancelarkom uredu.
Rat Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci snabdijevanja, zbog korona pandemije, stvorili su opštu neizvjesnost. „Moramo da se pripremimo na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme”, kazao je Šolc. Njemačka se suočava sa „historijskim izazovom”.
Cilj ovog prvog u nizu sastanka je pronalaženje instrumenata za suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen.
„Kao zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja”, istakao je Šolc . Društvo je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja. „Poruka koja mi je važna jeste da se držimo zajedno”, kazao je kancelar.
Predsjednik poslodavaca: „Pred nama su teške godine”
I predsjednik poslodavaca Rajner Dulger vidi tmurne oblake na horizontu. „Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom krizom od ujedinjenja.” Ona može da se prevaziđe samo zajedničkim snagama.
Stalni ekonomski rast, kakav je zabilježen prije korona pandemije i početka rata u Ukrajini, “više nije nešto što se podrazumijeva”. “Pred nama su teške godine.”
Smanjenjem poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, vlast može da se pobrine da građanima od bruto zarade ostane više novca”, objašnjava Dulger.
Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB), Jasmin Fahimi, smatra da je sada važno „sve preduzeti, kako bi se spriječila recesija, stabilizovali pogoni i osigurala radna mjesta.”
Učesnici sastanka su se složili da do sada nije bilo takozvane spirale plata i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke plate, kaže šefica DGB.
Vladine mjere koje su već usvojene rasteretiće prosječno domaćinstvo za 1.000 evra. Međutim, opreterćenja su “znatno više od toga”. Fahimi je još ranija tražila uvođenje gornje granice za cijene energije.
Zajednička akcija – ideja iz 60-ih
Zajednička akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula „Velika koalicija” (demohriščani i socijaldemokrate) u Njemačkoj: vlada, lokalne vlasti, sindikati i udruženja poslodavaca, zajedno sa centralnom bankom, Bundesbank, trebalo je koordinisano da deluju.
Tadašnji ministar privrede Karl Šiler, čija ideja je to i bila, govorio je o „stolu društvenog razuma”. On se nadao da će izbjeći „pregrijavanje” privrede do kojeg bi moglo da dođe zbog zahtjeva sindikata za povećanjem plata. Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plate i cijene međusobno guraju na gore – odnosno povećavaju inflaciju. Sindikati su tada veoma nevoljno ušli u pregovore. Ukupno je za 10 godina bilo deset rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitvno povukli.
