Ambasada Njemačke je u 2017. godini obradila oko 17.000 zahtjeva bh. građana za njemačku vizu, rekla nam je Nataša Garlof-Jonkers, šef Odjeljenja za odnose sa javnošću, kulturu i protokol Ambasade.
S obzirom na to da, kako je istakla, građani BiH uživaju slobodno putovanje u zemlje Šengena, može se zaključiti da se u najvećem broju slučajeva radi o vizama za trajni boravak u toj zemlji.
Garlof-Jonkersova nam nije mogla reći koliko je od pristiglih zahtjeva odbijeno, ali se iz raznih indirektnih pokazatelja s pouzdanjem može zaključiti da mali broj zahtjeva bude odbijen. Takođe, može se zaključiti da se u najvećem broju slučajeva radi o radnim vizama i vizama za spajanje porodica, a koje opet podrazumijevaju da korisnik dobija pravo zaposlenja u toj zemlji.
Imajući u vidu da se na termine za razgovor, zbog malog broja službenika koji u Ambasadi obrađuju zahtjeve za vize, čeka i do godinu dana, taj broj bi bio daleko veći da je proces izdavanja viza brži.
Naime, brojni podnosioci zahtjeva za radne dozvole koji su od poslodavca u Njemačkoj dobili potrebnu dokumentaciju, zbog dužine čekanja na termine, izgube radno mjesto, zbog čega se, prema pisanju njemačkih medija, njemački privrednici žale na dužinu trajanja postupka.
Kako saznajemo, u Njemačkoj postoji jaka interesna grupa među njemačkim privrednicima da se zbog nedostatka domaće radne snage olakša primanje novih radnika sa prostora zapadnog Balkana, ali isto tako postoji zabrinutost da bi prebrz odliv sposobne radne snage predstavljao potencijalnu sigurnosnu prijetnju za EU i Njemačku, jer bi moglo doći do daljeg slabljenja privrede, pa time i pravne države.
Ivana Marić, politički analitičar iz Sarajeva, ocjenjuje da je za BiH pozitivno što Njemačka otežava i odugovlači proces dobijanja vize za građane BiH, jer da nije tako, kako ističe, bilo bi mnogo više bh. državljana koji bi svoj život zasnovali u Njemačkoj.
“Njemačka politika prvenstveno vodi računa o svojim ljudima i svojoj ekonomiji, tako da im ne možemo zamjerati što nedostatak svježe radne snage pronalaze i među bh. građanima koji žele otići iz BiH. Smatram da odlazak građana nije uzrok, već posljedica ekonomske i političke nestabilnosti u BiH. Jedini koje treba za to da smatramo odgovornima su bh. političari i građani koji takve političare biraju i dozvoljavaju im da nekažnjeno zloupotrebljavaju svoj položaj i siromaše, kako državu, tako i većinu građana”, kaže ona. Ističe da je migracija neizbježna pojava jer smatra prirodnim da ljudi tragaju za boljim poslom i boljim životom.
“Zbog obiteljske i tradicionalne povezanosti mi smo do sada bili pošteđeni masovnih migracija. Međutim, dugogodišnja loša politika vođena korupcijom i kriminalom je natjerala ljude da napuste svoje domove. Za razliku od čisto ekonomske i privremene migracije iz prošlog vijeka, oni koji sada napuštaju BiH napuštaju je zauvijek”, zaključila je ona.
Njemačka, koja će, prema procjenama Saveznog statističkog zavoda Njemačke, ove godine vjerovatno imati budžetski suficit od 300 milijardi dolara, ima veliku potrebu za radnom snagom, zbog čega, kako piše njemački “Die Welt”, postoji ideja da se balkanski model primanja radnika proširi i na neke zemlje sjeverne Afrike.
Oni ističu da je program zapošljavanja radnika sa Balkana u Njemačkoj, osim što pomaže njemačkoj privredi, mjera dizajnirana s ciljem da smanji ilegalne migracije koje su bile prisutne nakon što su zemlje zapadnog Balkana oslobođene viza.
“Bio je to praktično jedan eksperiment Savezne vlade: nezakonite migracije iz ovih zemalja prevesti u legalne tokove i time rasteretiti njemački azilski sistem. Izgleda da se u tome uspjelo, čim Savezna vlada sada razmišlja o proširenju sistema”, piše “Die Welt”.
