Dan poslije izbora u Njemačkoj mediji pišu isključivo o usponu desničara koji će “promijeniti Njemačku” i navode da “sve ukazuje da će biti formirana Jamajka koalicija”, ali da ni ona nije nesporna, prenosi Deutsche Welle u pregledu štampe pod naslovom “Kraj poslijeratne Njemačke”.
“Gubitnik izbora se zove Angela Merkel”, piše Schwäbische Zeitung.
“Kancelarka je odgovorna za neočekivano loš izborni rezultat koji će kako u Njemačkoj, tako i u inozemstvu izazvati nemir ili zadovoljstvo – zavisno od političke orijentacije. SPD je na dnu i mora u opoziciju ako u narednim decenijama želi da ponovo ima neku ulogu na saveznom nivou”, dodaje list.
List piše i da sve ukazuje da će Njemačka dobiti Jamajka koaliciju koja nije nesporna – zbog neslaganja između Liberala (žutih) i Zelenih i dodaje da će pregovori pokazati da li obje strane imaju dovoljno državničke supstance da u ovoj teškoj situaciji urade ono što je neophodno.
“Kako se sada ophoditi sa trijumfalnim pobjednikom izbora – Alternativom za Njemačku? U Berlinu je raširen stav da se populistima u parlamentu treba suprotstaviti opušteno i jasnim držanjem. To u osnovi nije loše, ali – ispostavilo se da AfD nije uradila ništa konstruktivno u paralmentima saveznih pokrajina u kojima je posljednjih godina osvojila mandate. Očigledno da njenim biračima to nimalo ne smeta. To znači da jasno držanje nije dovoljno. Potrebno je naći konkretna politička rješenja – i to za mnoge teme kojima je AfD poentirala bodove u izbornoj kampanji”, navodi Schwäbische.
Berliner Zeitung piše da ovi izbori mijenjaju Njemačku, ali ne njenu ulogu u svijetu, jer će uprkos svemu Angela Merkel ostati kancelarka, već mogu promijeniti njenu reputaciju.
“Nekim našim susjedima je sigurno krajnje neprijatno što 70 godina nakon završetka rata i desni radikali kreiraju politiku u Rajhstagu u Berlinu u kojem je sada sjedište Bundestaga”, dodaje list.
Ovi izbori će promijeniti našu zemlju – moramo da se bavimo činjenicom da je ovaj put drugačiji od svega u prethodnih 27 godina od ponovnog ujedinjenja kada je samo po koji birač, više iz protesta nego iz uvjerenja, svoj glas davao desničarskim političarima. Sada ih ima mnogo, to su naši susjedi, kolege, naši poznanici. AfD je treća najjača partija. U nekoj ulici sa stotinu birača, više od 13 komšija se opredijelilo za nazadnu, djelimično otvoreno desničarsku stranku. Statistički gledano, a u stvarnosti, birači AfD su uglavnom na istoku Njemačke, navodi berlinski list.
Westdeutsche Zeitung piše da detaljnija analiza izbornog rezultata otkriva još nešto – iluziju uspješnog unutrašnjeg spajanja Njemačke.
“Dvadeset i sedam posto muškaraca iz Istočne Njemačke izabralo je AfD jer se stalno osjećaju uskraćenim. Politika konačno mora time da se bavi. Jer, 27 godina nakon ujedinjenja Njemačke, na zapadu zemlje nestaje strpljenje i spremnost da se na štetu sopstvene infrastrukture i investicija nastavi sa plaćanjem alimentacije istočnim pokrajinama čije stanovništvo izgleda ima problem sa tim da shvati ko se 1990. pridružio čijem sistemu vrijednosti”, dodaje list.
Milioni birača koji su dali svoj glas AfD-u uskoro će konstatovati da su svoj glasački listić mogli odmah da bace i u kantu za smeće. S vremena na vrijeme otvoreno rasistički i ekstremno desničarski personal koji se sa članskom kartom AfD sliva u Bundestag – tamo će propasti. AfD je u cjelini potpuno nesposobna da se razvija u uglednu predstavnicu konzervativnih snaga. Njihovi poslanici nisu ništa više nego loše društvo i vrlo brzo, i pored očekivanih skandala, više neće biti tako primijetni, piše Westdeutsche Zeitung.
Spiegel na svom portalu piše da se ne treba brinuti ni uzbuđivati.
“Nemojte da brinete! Zašto se uzbuđujete? Angela Merkel ostaje kancelarka, bar to je za sada jasno. Sve će to ona na miru i razumno srediti”, piše Spiegel. I onih 13 posto što su za AfD, nije tako strašno… Za razliku od naših evropskih susjeda, kod nas u parlamentu nije bilo desničarskih populista – sad su tu. Njemačka je jednostavno postala normalna, dodaje se.
Ali AfD nije normalna partija. U njenim redovima, čak i na vrhu, postoje i oni koji otvoreno flertuju sa ekstremističkim pozicijama, koji vole da se sjećaju agresorskog rata Vermahta, koji žele da umanje Holokaust i ukinu sjećanje na njega. I takvi ljudi će uskoro biti u njemačkom Bundestagu. Ne, ovo je više od svakodnevnog evropskog desnog populizma. To je napad na našu liberalnu demokratiju. Druge stranke u Bundestagu moraju braniti tu demokratiju i naše društvo u cjelini – to je njihov glavni zadatak u naredne četiri godine, prenosi Deutsche Welle.
U tekstu se dodaje da je posljednjih godina Njemačka živjela “u abnormalnom stanju za koje je odgovorna šefica CDU i kancelarka Angela Merkel”. Ona je izbacivanjem svih konzervativnih pozicija iz svoje partije stvorila prostor na desnom rubu, nezadovoljne konzervativce poslala u ruke desničarskih populista a usvajanjem socijaldemokratskih tema dovela do toga da socijaldemokrate presuše na samo nešto više od 20 procenata.
Angela Merkel voli da kaže da rado rješava probleme. Pored problema sa Donaldom Trumpom, Vladimirom Putinom, eurom, klimatskim promjenama i nuklearnom prijetnjom Sjeverne Koreje sada pred sobom ima još jedan, ne manje komplikovan problem – organizaciju Jamajka koalicije, dodaje list.
Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da odgovor na pitanje “u čemu su drugi pogriješili, koliko su oni doprinijeli tome što je AfD postala tako jaka” neće tražiti samo historičari “jer, tek sada sve počinje”. “Zar nije ova stranka popunila praznine? Na primjer, neke partije imaju u svom imenu riječi njemački i hrišćanin – ali samo tamo. Izrazi nacionalni ili konzervativni gotovo su proglašeni anomalijom kojom treba da se bavi Služba za zaštitu ustava. Očigledno da svaka prazna fraza iz AfD smiruje neke čežnje”, dodaje list.
Diseldorfski Rheinische Post najdramatičniji je u ocjeni: “24. septembar 2017. datum koji označava kraj umjerene poslijeratne Njemačke u kojoj je vladao konsenzus. Zemlja skreće udesno”, dodaje Deutsche Welle.
