Naglašeno je i kako “pogoršanje međunarodne sigurnosne situacije ima potencijal da se odrazi na BiH i izazove nestabilnost.” Sa stajališta politologa Alexandera Rhoterta, koji je radio u Uredu visokog predstavnika, povećanje trupa je znak “da je EU konačno shvatila što je sve na kocki u BiH”
Napad Rusije izaziva zabrinutost na Balkanu. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov namjerno raspiruje napetosti. Pa ipak, povećanje trupa EUFOR-a u BiH znak je “da je EU konačno shvatila što je sve na kocki”, piše list SZ.
Njemački list Süddeutsche Zeitung počinje svoj članak “dobro promišljenom” opaskom ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova pred početak invazije na Ukrajinu.
Postoje tvrdnje, rekao je Lavrov, dakako ne distancirajući se od njih i ne navodeći njihovo porijeklo, da se na Kosovu, u Albaniji i Bosni i Hercegovini regrutiraju plaćenici i prebacuju u Donbas kako bi destabilizirali Rusiju. Vlade triju spomenutih zemalja odmah su se osjetile prisiljenima odbaciti ove nebulozne optužbe. Pisanje njemačkih medija prenosi Deutsche Welle u svom članku.
“Ali i to je već bio dovoljan pokazatelj da su Lavrovljeve riječi imale željeni učinak: podići nemire i napetosti na Balkanu”, piše njemački list.
“Naravno”, kaže se dalje u članku, “nije bilo slučajno ni to što su sve spomenute zemlje pretežno muslimanske.” Očito je da je provokacija ruskog šefa diplomacije bila usmjerena i na raspirivanje emocija u Republici Srpskoj.
“Tamošnji vodeći političari se dugo igraju vatrom, točnije scenarijem secesije srpskog dijela zemlje – čime se ponovno otvaraju još nezarasle rane rata 90-ih, što bi, kako se pribojavaju u Bruxellesu i Washingtonu, u najgorem slučaju moglo izazvati novi rat na Balkanu.”
Glavni akter tamo je, kako piše SZ, Milorad Dodik, na čiji poticaj je Parlament u Banjoj Luci nedavno odlučio da Republika Srpska treba formirati svoju vojsku, policiju, financijsku upravu i pravosuđe. Za to bi se morao promijeniti Ustav države u cjelini, što se smatra malo vjerojatnim.
“Ali ako bi se Republika Srpska zaista odcijepila, to bi dovršilo ratne ciljeve srpskih nacionalista, koji su etničkim čišćenjem u ratu 1992.-1995. ondje ubili ili protjerali na desetke tisuća nesrpskih stanovnika s tog područja.”
SZ ukazuje i kako je Dodikovo potpaljivanje situacije ozbiljno; Washington mu je početkom godine uveo sankcije uz obrazloženje da je stvaranjem paralelnih struktura u Republici Srpskoj potkopao institucije države BiH.
A povrh toga se privatno obogatio – korupcijom. EU se, s druge strane, još nije uspjela dogovoriti oko sankcija Dodiku – uglavnom zbog otpora dva najvažnija saveznika nacionalistički orijentiranih bosanskih Srba: Mađarske i, što povijesno na prvi pogled izgleda bizarno, Hrvatske.
HDZ BiH, kao sestrinska stranka zagrebačkog HDZ-a, ušla je s Dodikom u savez iz računa jer i ona ima interes oslabiti državne institucije. Najvažniji Dodikov zagovornik na međunarodnoj razini nesumnjivo je Vladimir Putin.
Moskva odavno zagovara ukidanje misije Althea u okviru europskih zaštitnih snaga EUFOR-a u BiH, kao i zatvaranje Ureda visokog predstavnika u Sarajevu (OHR), koji po nalogu međunarodne zajednice nadgleda provedbu Dejtonskog sporazuma i koji se stalno suprotstavlja Dodikovim pokušajima podjele.
U četvrtak je zapovjedništvo EUFOR-a najavilo da će pojačati trupe stacionirane u Bosni i Hercegovini za još 500 vojnika koji će se priključiti postojećem kontingentu od 600 pripadnika EUFOR-a. Istaknuto je da je to mjera predostrožnosti iako trenutno ne postoji direktna prijetnja sigurnosti koja bi zahtijevala intervenciju.
Naglašeno je i kako “pogoršanje međunarodne sigurnosne situacije ima potencijal da se odrazi na BiH i izazove nestabilnost.” Sa stajališta politologa Alexandera Rhoterta, koji je radio u Uredu visokog predstavnika, povećanje trupa je znak “da je EU konačno shvatila što je sve na kocki u BiH”.
Ali 1100 pripadnika EUFOR-a u BiH je nedovoljno za osiguranje mira. Samo u strateški važnom distriktu Brčko potrebno je najmanje 1000 vojnika, a ono što dodatno izaziva zabrinutost je ponašanje susjedne Srbije.
Tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić redovito naglašava kako je dugoročni cilj ulazak njegove zemlje u EU, a pritom stalno pokazuje svoju bliskost s Kinom i Rusijom. Većina vlada u jugoistočnoj Europi osudila je ruski napad na Ukrajinu, uključujući i one koje su donedavno održavale bliske kontakte s Putinom, kao što su članice EU Slovenija i Mađarska.
Mađarski premijer Viktor Orbán izjavio je u subotu da će njegova vlada podržati sve sankcije EU protiv Rusije: “Ovo je vrijeme da budemo ujedinjeni, to je rat.”
Predsjednik Srbije Vučić, s druge strane, suzdržao se od osuda ruskog napada na Ukrajinu, dok više provladinih novina u njegovoj zemlji daje jednostran, moskovski pogled na stvari. U petak kasno navečer Vučić je konačno uspio izjaviti da Srbija smatra pogrešnim narušavanje teritorijalnog integriteta bilo koje zemlje, pa tako i Ukrajine.
Istovremeno odbacuje sankcije Rusiji, osvrćući se na ulogu Moskve tijekom zračnih napada NATO-a na Srbiju. Vučić je rekao kako je u to vrijeme Rusija bila “jedina država koja nije uvela sankcije njegovoj zemlji i koja je branila njen teritorijalni integritet u UN-u. A to ne smijemo zaboraviti”, navodi se u članku koji je objavio Süddeutsche Zeitung.
