Panel diskusija na temu “Budućnost fabrike čelika u Zenici”, koja je danas održana u amfitetaru Nove Željezare Zenica (NŽZ), bila je prilika da novi vlasnici i menadžment ove kompanije prezentiraju zatečeno stanje i izazove s kojima se susreću u radu te iznesu plan za ozdravljenje ove kompanije i njenu ponovnu pretvorbu iz gubitaša u lidera metalske industrije Bosne i Hercegovine.
Realizacija zacrtanih planova, koji podrazumijevaju investiciju od dodatnih milijardu KM, u potpunosti zavisi od reakcije i podrške državnih institucija, od kojih traže podršku u zaštiti od nelojalne inostrane konkurencije i uvoza robe sumnjivog kvaliteta iz inostranstva, zabranu izvoza otpadnog željeza, subvenciju u troškovima za električnu energiju…
Kako je rečeno, alternativa izostanka podrške nadležnih prezentiranim planovima NŽZ-a u kojima su, između ostalih, kupovina nove elektro-lučne peći, izgradnja solarne elektarne u krugu same kompanije (23 M) te na Deponiji troske Rača (123 MW), izgradnja Toplane na komunalni i bio otpad, logističkog centra, priključka na autoput…bit će, izvjesno je, proglašenje stečaja te prestanak proizvodnje čelika u BiH.
“Samo djelovanje firmi i organa na državnom nivou, dopustili su ovakav pristup tržištu BiH koji trenutno imamo. Ne mogu da kažem da smo za svoj opstanak, donekle postali i inspektori i policajci. Mi, u suštini, mnoge stvari radimo što bi trebala raditi država. Svakodnevno se susrećemo s tim – da svi organi, maltene, gledaju na stranu. I to mene najviše boli kao suvlasnika i investitora. Naša jasna poruka u svemu je da ćemo se sigurno boriti. Ne tražimo nikakav privilegovan položaj, nego, samo ono što nas slijeduje. I to očekujemo od državnog nivoa”, kazao je Hamzić.
Šef prodaje i marketinga Saša Božić kazao je kako prema izvještajima svjetskih medija, negativno posluju turske, njemačke, italijanske željezare, a to znači da prodaju robu ispod proizvodnih troškova, a onda takva roba završi u BiH.
“Mi moramo da se borimo s time. Mi gubimo poziciju na domaćem tržištu, što nijedna država, nijedan proizvođač ne može da dozvoli sebi. Ako izgubiš poziciju na domaćem tržištu, nema te. A sve zato ne postoji nijedan oblik zaštitnih mjera”, poručio je Božić.
U obrazlaganju stanja kompanije i budućih planova, menadžerica za komunikacije Alena Kahrimanović podvukla je kako je kompanija, nakon što je 2021. godine iskazala dobit od 199,1 milion KM; godinu kasnije tek 41,2 miliona KM, zadnje dvije godine, a izvjesno je da će takav slučaj biti i ove, treće godine, iskazala veliki gubitak.
Tako su 2023. godinu završili s gubitkom od 159,2 miliona KM, prošlu s 119,3 miliona KM, a ovu zaključno s oktobrom, minus je 61,3 miliona KM. Zbog toga je, istakla je, bivši vlasnik, svjetski gigant ArcelorMittal, odlučio prodati kompaniju u Zenici te Prijedoru, gdje je ima raspoložive rude željeza za još samo dvije-tri godine.
“Minusima su doprinijeli i neadekvatna eksploatacija troske sa deponije Rača, dugogodišnje pogrešno korištenje resursa, štetni ugovori s kupcima i dobavljačima, ali i zapuštenost postrojenja te ugrožena funkcija većine sistema, kao i investicioni dug i tehnička neodrživost”, kazala je Kahrimanović.
NŽZ, dodala je, trenutno direktno zapošljava oko 1.900 ljudi, uz dodatnih 12.000 indirektno angažovanih te generiše oko 2,5 posto BDP-a BiH i uplaćuje oko 32 miliona KM godišnje kroz PDV, dok u prometu Željeznica FBIH sa oko 30 posto, a Željeznicama RS sa oko 60 posto. Kompanija je najznačajniji ekonomski stub Zeničko-dobojskog kantona i šire. Najavljeno povećanje cijena električne energije za oko 6 posto, dodala je, značit će dodatno finansijsko opterećenje za kompaniju do 3,5 miliona KM na godišnjem nivou.
“Zaštita domaće proizvodnje – uvoz čeličnih proizvoda, zaštita na samoj državnoj granici; zabrana izvoza starog željeza kao ključne sirovine te subvencije energiju – standardna praksa u mnogim državama Evropske unije. Bez osiguranja ova tri uslova, nijedan od planiranih projekata – uključujući solarnu infrastrukturu, modernizaciju proizvodnje, razvoj specijalnih čelika te izgradnju energane na komunalni i bio otpad – ne može biti realizovan”, poručila je Kahrimanović.
Razvoju specijalnih čelika i namjenske industrije nadaju se i na Institutu “Kemal Kepetanović” u Zenici, koji bi ponovo, nakon što prethodni vlasnik nije bio zainteresiran za njihove usluge, bio uključen u razvoj NŽZ-a te novih meterijala.
Velike bi koristi imao i Fakultet inženjerstva i prirodnih nauka Univerziteta u Zenici, koji već godinama nema zainteresiranih studenata za odsjeke crne metalurgije i obojenih metalurgije, koji bi ponovo mogli upisati studente za obrazovanje ovih kadrova.
“U proteklom smo period imali sastanke s menadžmentom NŽZ-a, gdje su razgovori bili usmjereni na razvoj novih materijala, tačnije specijalnih čelika i na segment koji se odnosi na proizvodnju čelika na ekološki prihvatljivim standardima, s obzirom da Institut ima Centar za zaštitu okoliša, koji se bavi ovom problematikom”, kazao je direktor Instituta “Kemal Kapetanović” Alaudin Brkić, koji ističe kako imaju iskustva i znanja u razvoju novih materijala.
Neophodno je, podvukao je, da se zaštiti domaća proizvodnja čelika u BiH, jer smo jedina država koja nema taj vid zaštite.
Podršku planovima menadžemnta NŽZ-a daju i iz Privredne komore Federacije BiH, jer se radi o ključnoj kompaniji za metalski sektor, ali i kompletnu privredu BiH.
“Zahvaljujemo na transperentnosti, koju je NŽZ-a pokazala. Prezentacijom ovih projekata, zaista se može vidjeti da ćemo imati, ukoliko budemo imali podršku, a ja vjerujem da hoćemo, jedan put koji će biti ka zelenoj transformaciji NŽZ-a. PKFBIH će stojati na raspolaganju za sve aktivnosti koje trebaju da se urade na nivou FBiH, a i države BiH”, istakao je Almin Mališević iz PKFBiH, koji je podsjetio kako metalski sektor izvozi 40 posto bh. izvoza, ali se puno i uvozi.
On je naveo da ova kompanija veže puno kompanija, poput Koksare iz Lukavca, Željeznica FBiH i Republike Srpske te nema dileme da će dobiti podršku za svoje projekte. Neće se, dodaje, ni pomišljati da se nešto desi NŽZ-a.
Međutim, predsjednik Sindikata NŽZ-a Rašid Fetić nije krio svoje razočarenje zbog mogućeg crnog ishoda za ovu željezaru.
“Dolaskom novih vlasnika NŽZ-a, obilaskom radnika, pozitivnim pričama i, sada, smo dovedeni u situaciju da moramo saopštiti radnicima da, ako ne budemo imali podršku države, da je to kraj. Ja sam šokiran”, kazao je Fetić.
Napomenuo je kako imaju kolektivni ugovor koji je na snazi do 31. decembra 2026. godine te da očekuje da se novi vlasnici pridržavaju njegovih odredbi.
Ministar privrede ZDK-a Samir Šibonjić, mada kanton nema direktne ingerencije nad radom NŽZ-a, istakao je podršku projektima i očuvanju ove kompanije, jer, dodao je, to je zadaća svih koji donose odluke.
“Mi imamo ingerencije nad tih 500 dobavljača koji žive od Željezare Zenica i jako nam je bitno da NŽZ-a uspije, radi svih tih dobavljača”, kazao je Šibonjić, koji je istakao kako se uglavnom radi o građanima tog kantona.
