Navikli smo se već na nestašice u supermarketima, od toaletnog papira tijekom COVIDA-19 do suncokretovog ulja usred rata u Ukrajini i jaja tijekom izbijanja ptičje gripe.
Najnovija žrtva je lješnjak, zbog rijetkog i razornog mraza u travnju u Turskoj – najvećem svjetskom dobavljaču – ali i stalnih pritisaka uvjetovanih klimatskim promjenama, piše Deutsche Welle.
Cijene lješnjaka skočile su za više od 35% od travnja, jer su izvoznici požurili pokupovati ograničenu ponudu. U jednom trenutku, terminske cijene turskih lješnjaka premašile su 200 lira (4,91 američkih dolara, odnosno 4,22 eura) po kilogramu, s predviđanjima i do 10 dolara po kilogramu na međunarodnoj razini.
Ova nestašica će snažno pogoditi sladokusce, jer se cijena Nutelle, omiljenog namaza od čokolade i lješnjaka, suočava s naglim porastom cijena, zajedno s drugim čokoladnim i pekarskim proizvodima.
Iako lješnjaci ne dobivaju puno pažnje, ključni su sastojak mnogih premium i masovnih proizvoda. Za brendove poput Ferrera, koji proizvodi Nutellu i navodno koristi oko četvrtinu svjetske ponude lješnjaka, puno toga je u igri.
Lješnjaci čine oko 13% Nutellinog recepta. Milijuni staklenki čokoladnog namaza prodaju se godišnje, što znači da čak i mali porasti cijena povećavaju troškove proizvodnje i smanjuju marže.
Nestašica lješnjaka, ako se nastavi, mogla bi prisiliti Ferrero i druge proizvođače da “prilagode” recepte za svoje slatke poslastice. Slastičari bi potencijalno mogli biti prisiljeni smanjiti veličinu proizvoda ili “prebaciti” troškove na potrošače, baš kako se bliži blagdansko razdoblje koncem godine.
Ferrerovi korijeni su u talijanskoj regiji Pijemont, gdje se uzgajaju visokokvalitetni lješnjaci Tonda Gentile. Osim iz Italije, Ferrero nabavlja lješnjake iz Turske, Čilea i Sjedinjenih Država. Talijanski prehrambeni div također proizvodi čokolade Ferrero Rocher, Kinder Bueno i Mon Cheri, među ostalima, koje također sve sadrže ovaj orašasti plod.
Tvrtka je ponešto relativizirala zabrinutost zbog nestašica u izjavi za DW, rekavši: “Grupa Ferrero diverzificira nabavu iz više izvora diljem svijeta i, zahvaljujući svojoj dugoročnoj strategiji, Ferrero ne očekuje nikakve poremećaje u opskrbi svojim proizvodima.”
Tvrtka je izjavila da njihova strategija nabave osigurava “konzistentnu opskrbu tijekom cijele godine”.
Koliko je velik problem s lješnjacima?
Procjene Turskog statističkog instituta (TurkStat) iz lipnja pokazuju da će urod za 2025. godinu iznositi 520.000 tona, u odnosu na otprilike 750.000 tona koliko se prvobitno očekivalo, iako je kasnije procjena revidirana prema gore.
Međunarodno vijeće za orašaste plodove i suho voće (INC) izjavilo je za DW da je mraz u Turskoj smanjio prognozirani urod lješnjaka za gotovo 22%, na oko 601.000 tona u ljusci, pozivajući se na optimističniju projekciju Udruženja izvoznika Crnog mora (KiB). Najnovija procjena sugerira da je zemlja zbog mraza izgubila oko 167.000 tona, prema INC-u. To je na razini s početnim strahovima od gotovo 250.000 tona gubitka zbog mraza.
Srećom, Turska je zadržala dio svog uroda za 2022. – oko 150.000 tona, priopćio je INC, ali taj urod je sada iscrpljen. On je trebao pomoći u smanjenju posljedica smanjene ovogodišnje ponude. Lješnjaci se beru svake godine, obično krajem ljeta. No u godinama viška, Turska često skladišti jedan dio berbe za buduću prodaju jer se poljoprivrednici nadaju rastu cijena.
Slastičari traže alternative
Korporativni kupci sada se okreću Čileu, Gruziji i SAD-u kako bi smanjili ovisnost o Turskoj, ali se također potajno nadaju da će se cijene stabilizirati ako turski urod 2025. bude bolji od onog od kojeg se strahovalo.
“Berba lješnjaka u Turskoj započet će 10. kolovoza i očekuje se da će biti završena oko sredine rujna”, to je za DW u pisanoj izjavi poručilo Njemačko udruženja slastičara BDSI. BDSI je dodao da će utjecaj mraza moći procijeniti tek nakon što berba završi.
I druge regije uzgoja lješnjaka suočavaju se s izazovima. Čile i Gruzija proizvode daleko manje od Turske, a američki lješnjaci, uglavnom iz Oregona, razlikuju se po okusu i koštaju manje. Povećanje proizvodnje drugdje traje godinama, jer stablima lješnjaka treba i do 5-7 godina da sazru, tako da kratkoročno olakšanje nije moguće.
Nestabilno vrijeme prijeti i ostalim orašastim plodovima
Nestašica lješnjaka također otkriva jedan dublji problem: a to je krhkost određenih sektora ovisnih o učincima klimatskih promjena.
Lješnjaci su posebno osjetljivi na proljetne mrazeve, a ovogodišnji hladni val u Turskoj oštar je podsjetnik na to kako klimatska kriza ne znači samo vrućinu – ona također prije svega znači nepredvidljivost.
Kava i kakao nedavno su se suočili s poremećajima povezanim s klimom. Zajedno s nestašicom lješnjaka, slastičari su bili prisiljeni preispitati lance nabavu i sastojke u svojim slatkišima.
Stručnjaci su upozorili da bi nestabilno vrijeme moglo postati sve češća pojava, a to nije samo prijetnja lješnjacima već i bademima i orasima.
