Dok se čeka na potvrdu izmjena Zakona o električnoj energiji koje predviđaju zabranu gradnje minihidroelektrana na federalnom Domu naroda, inicijative investitora i dalje su aktuelne. Jedna takva bila je i predmet razmatranja na Općinskom vijeću u Kaknju. Radi se o dodjeli koncesije privatnom investitoru za gradnju minihidroelektrane Bilješevo na rijeci Bosni. Iako zakonom nije predviđena, ipak će o dodjeli koncesije biti odlučivano nakon što bude održana javna rasprava koju su zahtijevali mještani i ekološki aktivisti.
Mini hidroelektrana Bilješevo protočnog tipa projektovane snage 4MW bi godišnje trebala proizvoditi 15 gigavat sati električne energije. Ta ideja, za sada, nema podršku mjesnih zajednica Podgora, Modrinje i Bilješevo koje trenutno broje više od 1.000 stanovnika.
„Mi ćemo sutra imati poplave, to je neminovno“, kaže Kenan Kadić, stanovnik Bilješeva.
Predsjednik Savjeta MZ Bilješevo Eldin Gadžun navodi kako oni ne daju saglasnost za izgradnju mini hidroelektrane.
Investitori, privatna kakanjska kompanija, dobili su podršku za izgradnju od kantonalnog ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Od Općine Kakanj, na osnovu Zakona o principima lokalne samouprave, zatraženo je davanje saglasnosti o dodjeli koncesije.
„Općina Kakanj je analizirala zahtjev i ustanovila da ne postoje nikakave zakonske i planske smetnje da se da saglasnost. Međutim, Vijeće je to koje daje ili ne daje saglasnost, odnosno procijenjuje da li postoji interes Općine Kakanj da se to dodijeli ili ne dodijeli pod koncesiju“, objašnjava Mirza Fazlić, šef Službe za privredu, urbanizam i zaštitu okoline u Općini Kakanj.
O izgradnji mini hidroelektrane Bilješevo razgovaralo se prije nekoliko dana i na sjednici Općinskog vijeća Kakanj. Prema riječima investitora, štetni utjecaji na okoliš su minimalni, no mještani i ekološki aktivisti i dalje su protivnici izgradnje na ovom lokalitetu. Uspjeli su se izboriti da, iako zakonom nije predviđeno i obavezujuće, prije dodjele koncesije bude održana javna rasprava.
„Ono što je važno u ovom slučaju jeste da se investitoru jako žuri. Zašto im se žuri? Ako bi se donio zakon, investitor ne bi imao priliku da gradi hidroelektranu. Međutim, ukoliko investitor potpiše koncesioni ugovor, on će imati priliku, čak i ako bude donesen zakon, imat će prostor od tri godine da izdejstvuje dozvole“, objašnjava Azra Berbić, aktivistkinja Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Ključni korak je napravljen – kroz javnu raspravu građani i ekološki aktivisti imat će priliku da one koji odlučuju upoznaju sa razlozima zbog kojih osporovaju dodjelu koncesije. No, investitori još imaju dovoljan komoditet koji im omogućuje eventualna koncesija, ali i kantonalni prostorni plan. Primjera radi, u Zeničko-dobojski kanton za iskorištavanje hidroenergetskog potencijala rijeke Bosne planirana je izgradnja 30-ak malih hidroelektrana.
„Investitori ne spavaju, oni svakodnevno idu sa novim inicijativama i ići će stalno tako sve dok se ne promijeni Postorni plan i dok se iz prostornih planova ne izbrišu ti hidroenergetski objekti“, ističe Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica.
Upravo prostorni planovi kojima je predviđena gradnja mini hidroelektrana morat će biti mijenjani ukoliko i Dom naroda Parlamenta Federacije potvrdi izmjene Zakona o zabrani gradnje mini hidroelektrana koji je Zastupnički dom već usvojio.
